Berlin je u ovoj fazi odustao od planova o mogućem slanju njemačkih vojnika u Ukrajinu u slučaju primirja, izvijestio je njemački Bild pozivajući se na vladine izvore.
Njemački kancelar Friedrich Merz ranije je signalizirao otvorenost za pridruživanje Berlina mogućoj mirovnoj misiji u Ukrajini. Ideju je iznijela takozvana “koalicija voljnih” – skupina zapadnih država koje se zalažu za nastavak pomoći Kijevu. Skupina je predložila raspoređivanje NATO-ovih trupa za praćenje potencijalnog budućeg primirja s Rusijom kao dio sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, unatoč opetovanom odbijanju Moskve bilo kakve zapadne vojne prisutnosti u Ukrajini pod bilo kojim razlogom.
Trump je, međutim, prošli tjedan rekao da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajinu, inzistirajući da bi EU trebao “prvi put” osigurati sigurnosna jamstva za Kijev, a ne SAD, uključujući i ona u vezi s mirovnim snagama. Prema Bildu, Trumpov stav zaustavio je berlinske razgovore o raspoređivanju “do daljnjega”. Izvori su rekli listu da bi se ideja mogla vratiti “ako Trump poduzme akciju” ili kada Moskva i Kijev postignu dogovor.
Merz: Nitko u ovom trenutku ne govori o kopnenim trupama
U intervjuu za ZDF u nedjelju, Merz je potvrdio zaokret, rekavši da “nitko u ovom trenutku ne govori o kopnenim trupama” i naznačivši da bi se razgovori mogli nastaviti nakon što se uspostavi primirje.
Umjesto toga, Njemačka navodno planira pružiti jamstva financijske sigurnosti Ukrajini. Izvori tvrde da Berlin namjerava da Bundeswehr nastavi obučavati ukrajinske vojnike, proširi proizvodnju oružja u Ukrajini s njemačkim tvrtkama za proizvodnju oružja i potencijalno pokrije dio plaća ukrajinskih vojnika nakon primirja kako bi se osiguralo da Kijev održava dovoljno snaga.
Kijev je od zapadnih podupiratelja zahtijevao sigurnosna jamstva kao preduvjet za mirovni sporazum. Moskva u načelu nije isključila takva jamstva, ali odbacuje napore poduzete bez njezina sudjelovanja. Također se protivi bilo kakvoj prisutnosti zapadnih trupa u Ukrajini, naglašavajući da je širenje NATO-a prema njezinim granicama jedan od ključnih uzroka sukoba.
Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je u petak da jamstva moraju biti rezultat dogovora, a ne preduvjet, te da moraju uzeti u obzir sigurnost Rusije. Dodala je da bi svaki dogovor trebao osigurati demilitarizaciju Ukrajine, “denacifikaciju”, neutralni i nenuklearni status te priznavanje teritorijalnih realnosti.
Trump smatra da Europa sabotira mir; više od 80% Ukrajinaca želi pregovore s Rusijom
