– Pazite na skale, skela se trese – upozorava nas Katarino Dorkin dok se oprezno penjemo skelom preko fasade Gradske lože. Idemo na krov gdje se izvode radovi prve faze obnove tog bisera zadarske spomeničke baštine izgrađenog 1565. u kasno renesansnom stilu prema projektu mletačkog arhitekta Giangirolama Sanmichelija kao sjedište gradskog suda. Podignuta je na mjestu stare srednjovjekovne lože koja se spominje od 1289. kao Velika ili Općinska loža.
Na Gradsku stražu, sa zvonikom i satom, na drugoj strani Narodnog trga, popeli smo se više puta, no na Ložu nije bilo prilike zadnjih gotovo 40 godina. Odnosno od kraja 80-ih kad je stavljen novi krov i uređen interijer za izložbeni prostor prema projektu tadašnjeg P.R.O. “Donat” (Nikola Bašić, Bogdan Marov, Živko Penzar, Davor Uglešić). Vrijeme je od tada učinilo svoje, krov je počeo propuštati, a vlaga je prodrla do zidova u unutrašnjosti.
– Obnova je planirana u dva koraka odnosno u dvije faze. Sada smo u prvoj i nadam se da će do kraja iduće godine kompletni posao na sanaciji Lože biti završen – govori nam građevinski inženjer Dorkin, naš vodič na gradilištu, gdje je u ulozi nadzornog inženjera.
Dorkin preko dvadeset godina radi u projektnom birou tvrtke D&Z, a na obnovi povijesnih spomenika kontinuirano od 2006. godine. On i supotpisuje, uz glavnog projektanta, Davora Uglešića, projekt obnove i Lože i Straže, a i nadzorni je inženjer na oba projekta. Iza njega je impresivan popis gradilišta na obnovi i sanaciji spomenika kulture u cijeloj Hrvatskoj, od iločkih bedema i sisačke peterokrake kule, do pulske Arene i splitskog Peristila. U Zadru je sudjelovao u obnovi svih važnijih spomenika, uključujući i najreprezentativniji, rotondu svetog Donata.
– U prvoj fazi radova predviđena je zamjena krovišta koje je prokišnjavalo. Vlaga se nakupljala i u kontaktnom prostoru sa susjednom zgradom. Sad smo zamijenili dotrajale limove i cijeli prostor izolirali novim kvalitetnim materijalima, tako da neće više biti zadržavanja i prodiranja vode – govori naš vodič.
Projekt obnove morao je dobiti konzervatorsku suglasnost pa se svaki korak radi pažljivo kako se vrijednom spomeniku ne bi narušila autentičnost. Krov koji je nekad bio direktno naslonjen na susjednu zgradu, sada je odvojen s posebnim odvodom, a petu fasadu zgrade zatvorit će tradicionalna kupa kanalica.
Drugi dio posla u sklopu prve faze obnove odvija se unutar Lože. Mijenjaju se električne instalacije, a rasvjetna tijela dobit će nove žarulje. Sanirat će se oštećenja od vode i potrošeni dijelovi parketa te na krovištu ugradit 12 novih staklenih prozora. Postojeće prozore, koji se nisu mogli otvarati, zamijenit će modernih krovni prozori sa senzorima za kišu, tako da će Loža dobiti i prirodnu klimatizaciju.
– Sve će te doprinijeti boljoj kondiciji zgrade i uvjetima korištenja. Radovi idu svojim tijekom i nadamo se da ćemo ih završiti za mjesec dana – kaže inženjer Dorkin, a nama s vrha Lože pažnju privlači jedinstveni pogled na Narodni trg i Kalelargu, put Četiri kantuna, Kolone i Sv. Stošije. Ali i tužan pogled na ruševine susjedne zgrade stradale u požaru prije četiri godine koja samo propada…
Prva faza radova na Loži iznosi oko 170 tisuća eura koje pokriva Ministarstvo kulture i medija. U drugoj fazi obnovit će se fasada Lože, očistiti svi kameni dijelovi od prljavštine i patine te zamijeniti sve staklene stijene. Velika stakla u jednom komadu, koje je uveo “Donat”, zamijenit će se staklima u tri dijela. Staklene stijene iz jednog komada su jako skupe i razmjerno su često pucale. Kako se proizvode Poljskoj, njihova izrada i dostava, plus montaža, po jednom bi oknu koštala preko 20 tisuća eura. Sa staklima u dva ili tri dijela smanjit će se troškovi održavanja, a prodor prirodnog svjetla ostat će isti. Planirano je da troškove obje faze radova, ukupno procijenjene na oko 340 tisuća eura, pokrije Ministarstvo kulture i medija.
Njima se natječajni prijedlozi podnose do kraja listopada. Narodni muzej Zadar, koji upravlja Ložom i Stražom, podnio je prijedlog za drugu fazu radova na Loži. Rezultati natječaja znat će se krajem veljače iduće godine. Potom slijedi izbor izvođača radova, a novi radovi bi trebali krenuti na jesen, nakon sezone.
Kako piše Natali Čop na stranicama NMZ-a, Loža je od srednjeg vijeka služila kao glavna točka urbanih funkcija grada. U njoj su se odvijali sudsko–upravni poslovi: objavljivali su se zakoni, izricale presude, obavljali notarski poslovi, zasjedala su gradska vijeća. Kada nije bila službeno zauzeta, koristili su je svi građani za susrete i trgovačke poslove. Tu su se odvijale i gradske svečanosti, igre i zabave.
Od 1855. do 1938. u Gradskoj loži je smještena biblioteka Paravia. Nakon obnove od oštećenja u Drugom svjetskom ratu, od 1953. koristi se kao izložbeni prostor, najprije Galerije umjetnina, a osnutkom objedinjenog Narodnog muzeja od 1962. kao njegov izložbeni paviljon.
– Skela se trese, pazite na skale – ponavlja nam Dorkin na silasku s Lože na kojoj će tvrtka Bino commerce izvoditi radove do kraja studenoga.
