Viška bitka, poznata i kao Bitka kod Visa, odigrala se 20. srpnja 1866. u Viškom kanalu, blizu otoka Visa. Bila je dio Austro-pruskog rata, u kojem je Kraljevina Italija bila saveznica Pruske, a cilj Italije bio je preuzeti kontrolu nad istočnojadranskom obalom i bivšim mletačkim posjedima koji su pripali Habsburškoj Monarhiji mirovnim ugovorom u Campo Formiju 1797. godine.
- Austrijska (Habsburška) Monarhija: Flotom je zapovijedao admiral Wilhelm von Tegetthoff.
- Kraljevina Italija: Flotu je predvodio admiral grof Carlo di Persano.
U austrijskoj mornarici sudjelovao je velik broj hrvatskih pomoraca (oko 5.000 od ukupno 7.871 mornara).
Talijanska flota od 28 ratnih brodova (12 oklopnjača i 17 neoklopljenih brodova) isplovila je iz Ancone 16. srpnja 1866. Talijani su prethodno izviđali pozicije na Visu pod lažnim zastavama te 18. srpnja otvorili vatru na otok. Cilj je bio uništiti obranu i omogućiti desant vojnika, no obrana Visa, iako slabija, odolijevala je napadima.
Nakon neuspješnih pokušaja iskrcavanja, talijanska je flota 20. srpnja prekinula izravni napad na otok i pripremila se za dolazak austrijske mornarice. Tegetthoff je išao direktno prema jačem protivniku s 27 brodova (uključujući 7 oklopnjača). Austrijanci su upotrijebili taktički klin i nastojali izbjegavati topničku paljbu, ušavši u blisku borbu i koristeći kljunove brodova za proboj, što je bila taktika iz antičkih vremena.
Ključni trenutak bio je kada je austrijski brod SMS “Erzherzog Ferdinand Max” probio bok talijanskog broda “Re d’Italia”, koji je potonuo s oko 400 ljudi. Eksplozija na brodu “Palestro” i gubici natjerali su talijanskog admirala Persana na povlačenje. Talijani su izgubili dvije oklopnjače, dok je na austrijskoj strani najteže stradao neoklopljeni brod “Kaiser”.
Važnost i posljedice bitke
- Tehničke inovacije: Ovo je bila prva velika pomorska bitka u povijesti u kojoj su sukobljene flote uglavnom imale oklopljene brodove i parne strojeve. Također, ovo je bila jedna od posljednjih bitaka u kojoj je korištena taktika probijanja brodova kljunom.
- Nacionalna svijest: Velika austrijska pobjeda imala je važan utjecaj na jačanje hrvatske nacionalne svijesti u Dalmaciji i učvrstila je nepovjerenje prema talijanskim ekspanzionističkim aspiracijama.
- Strategijski značaj: Premda nije bitno utjecala na ishod Austro-pruskog rata, poraz kod Visa zaustavio je talijanske ciljeve na Jadranu i potvrdio austrijsku pomorsku nadmoć.
Usporedba snaga
| Austrijska mornarica | Talijanska mornarica | |
|---|---|---|
| Brodovi | 27 (7 oklopnjača) | 34 (12 oklopnjača) |
| Posada | 7.871 (≈5.000 Hrvata) | 10.886 |
| Topovi | 532 | 645 |
| Tonaža | 57.344 tona | 86.000 tona |
Viška bitka bila je presudan trenutak u pomorskoj povijesti srednje Europe i Jadrana, obilježena inovacijom u taktici i tehnologiji, a austrijska pobjeda donijela je dugoročne posljedice za politike i identitet prostora Dalmacije
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
BITKE NA JADRANU Viški boj 1811. godine | | Morski HR
Tijekom Napoleonovih ratova, otok Vis je bio pod britanskom okupacijom cijelo desetljeće, točnije od 1805. do 1815. godine. Jedna od najvećih britanskih pobjeda na moru u tom periodu dogodila se
