Malo tko na zagrebačkoj društvenoj sceni nije čuo za Tomu Ricova, koji se predstavlja kao poduzetnik u industriji zabave. Još od osamdesetih, kada je bio student, Ricov je počeo raditi kao DJ u zagrebačkim klubovima. Time se bavi i danas i taj mu je posao donio prepoznatljivost na zagrebačkoj sceni, na kojoj je status izgradio i kao pokretač nekoliko kultnih klubova kao što su Pepermint, Sol ili Johann Franck. Osim tih nekoliko poznatih klubova, već je dugo i voditelj ugostiteljskog objekta KIC klub koji posluje preko tvrtke Netom ugostiteljstvo u zagrebačkom Kulturno-informativnom centru u samom središtu grada, u Preradovićevoj ulici.
U tome poslovanju ne bi bilo ništa neobično da Ricov za taj prostor posljednjih desetak godina ne izdvaja samo 800 eura mjesečno. Upućeni u tematiku objašnjavaju nam da se za najam i mnogo manjih prostora na toj frekventnoj lokaciji izdvaja barem 3000 eura mjesečno, dok se za prostore veće kvadrature, kao što je KIC-ov ugostiteljski objekt, izdvajaju osjetno veći iznosi, čak desetak tisuća eura mjesečno. U veljači ove godine Ricovu istječe desetogodišnji najam za taj prostor, koji je bivši suprug potencijalne predsjednice Vrhovnog suda Mirte Matić na korištenje dobio još u eri pokojnoga zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Tada je za njegov ulazak u KIC-ov prostor navodno lobirao plesač Emil Matešić, koji je godinama bio stalni pratitelj pokojnoga gradonačelnika na jutarnjem trčanju.
Zbog toga ga se nazivalo plesačem iz najužeg Bandićeva tima. Gradonačelnikov džoging-partner u to je vrijeme bio zaposlen upravo u KIC-u kao viši stručni suradnik za posebne projekte i razvoj programa. Svojedobno je redatelj Dario Juričan, prozivajući Bandićeve pajdaše, prozvao i Matešića, navodeći da je on kao osoba iz najužeg Bandićeva kruga imao značajnu ulogu u dodjeli gradskih prostora na temelju osobne lojalnosti. Na to se Matešić nije previše osvrtao, a Ricova nikada nitko ništa nije ni pitao, pa je tako nakon gašenja Peperminta ušao u KIC ispod svake cijene, što je u novim okolnostima, nakon političkog pritiska vezanog uz staru USKOK-ovu istragu u kojoj se spominje sutkinja Matić, navodno ponovno zainteresiralo i istražitelje USKOK-a te postalo predmetom interesa Državnog odvjetništva.
Lijeva scena
Novi natječaj za ovaj KIC-ov prostor raspisuje, naravno, Kulturno-informativni centar, na čijem je čelu posljednje četiri godine Hrvoje Hribar, bivši ravnatelj HAVC-a. On je, priča se, u korektnim odnosima s aktualnom HDZ-ovom ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, ali se spominje i kao budući SDP-ov ministar kulture jer ionako vodi njihov Savjet za kulturu. Začarani je to krug ekipe koja se ponajbolje provodila baš u Pepermintu Tome Ricova, u koji je rado zalazio i aktualni predsjednik te bivši premijer Zoran Milanović, koji sutkinju Matić i jest predložio kao svoju kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda.
Upućeni objašnjavaju da su zapravo svi koji se spominju oko KIC-a i u ovoj priči pripadnici lijeve kulturne scene, koja je podjednako bliska SDP-u i današnjoj zagrebačkoj vlasti, odnosno stranci Možemo, a i ministrici Obuljen. Inače se KIC u javnom prostoru spominjao prije nekoliko godina, kada je Kino Europa ispod radara predano na korištenje Kulturno-informativnom centru, za što je potpis dao Bandić. Među gradonačelnikovim aktima bio je i zaključak o dodjeli prostora na korištenje, u kojem je stajalo kako se objekt sastoji od podruma, prizemlja, kata, etaže za projiciranje i potkrovlja od 1983 m2 za obavljanje registrirane djelatnosti Centra, posebice za održavanje tribina i filmskih programa, i to bez naknade.
Mediji su pisali i o tom Bandićevu potezu, podsjećajući da je gradski Ured za imovinsko-pravne poslove prije toga iz prostora izbacio zakupnika Zagreb film festivala, argumentirajući svoj potez time što je zgradi hitno potrebna renovacija, koja, međutim, nije obavljena. Ricov, inače po struci pravnik, nastavio je graditi svoju karijeru u industriji zabave, a mediji iz tog područja obasipali su ga komplimentima. Predstavljali su ga kao vječnog radijskog voditelja i ljubitelja vinila te vlasnika marketinške agencije Pepermint, kao i suvlasnika te voditelja kluba Peper, nasljednika Peperminta. Po tome Ricov i jest najpoznatiji, premda formalnopravni i kreativni status ima i u kavani Johann Franck i u caffeu KIC klub – sve u središtu Zagreba.
Održivi model
Poznat je Ricov i po tome što je njegova tvrtka Pepermint, čiji je suvlasnik s Borisom Kovačekom, svojedobno, u eri Milana Bandića, na zagrebačkom Adventu dobila dio glavnoga zagrebačkog trga. I tada su mediji pisali da je riječ o tvrtki koja drži Gradsku kavanu, predstavljajući Ricova kao začetnika Weekend Media Festivala koji je svojedobno bio dobitnik gradskog natječaja za upravljanje Arenom Zagreb. Ricov se u medijima zbog poslovanja na Adventu dovodio u kontekst te afere, a tada se raspravljalo i o njegovoj sestri Jeleni Ricov, Bandićevoj savjetnici.
Tvrtka Tome Ricova Gradu Zagrebu platila je oko 132.000 nekadašnjih kuna za 16 kućica na središnjem zagrebačkom trgu, s tim da su se neke od njih iznajmljivale za oko 100.000 kuna, pri čemu je najam onih najpovoljnijih iznosio oko 40.000 kuna. Tako se došlo do zaključka da bi im prihod od iznajmljivanja mogao biti oko milijun kuna. No Ricov je iz te afere izašao neokrznut, zadržavajući status pionira event-industrije i začetnika Weekend Media Festivala, vodećeg regionalnog festivala komunikacija koji se svake godine održava u Rovinju. Već neko vrijeme Ricov sudjeluje i u organizaciji Weekend Food Festivala, dok je kao DJ i promotor aktivan preko programa Studio 54 by Tomo Ricov, s kojim je nastavio tradiciju rasprodanih zabava u Tvornici kulture i koncem prošle i početkom ove godine.
Upućeni će reći da Ricov uspješno spaja osobni interes za glazbu i zabavu s održivim modelom poslovanja, čime ima značajan utjecaj na razvoj domaće event-industrije. Značajan utjecaj na imenovanje predsjednice Vrhovnog suda ima pak predsjednik Milanović, koji je već rekao da podržava bivšu suprugu Tome Ricova, sutkinju Matić, čije se imenovanje zakompliciralo i ovih dana, nakon što je premijer Andrej Plenković dao do znanja da će vladajuća većina predsjednikovu kandidatkinju podržati samo ako se s oporbom uspije dogovoriti o većini u Ustavnom sudu. Taj ultimatum predsjedniku Milanoviću nije najbolje sjeo, baš kao što ni sutkinji Matić ni njemu nisu sjele ranije teorije o potencijalnoj predsjednici Vrhovnog suda.
Slučajno u mjerama
“To je osoba visoke reputacije kao i prethodnica, kao i pokojni sudac Dobronić. Vodim računa o tome što potpisujem. Mislim da je ovo dobar prijedlog i da će dobiti većinu na saborskom Odboru za pravosuđe. Očekujem da gospođa Matić bude potvrđena“, izjavio je nedavno u jednom od rijetkih medijskih istupa Milanović. Njegova se želja na Odboru za pravosuđe nije ispoštovala. Opstruirao ju je predsjednik Odbora Nikola Grmoja, koji se prije toga obratio USKOK-u kako bi od njih saznao je li sutkinja Visokog trgovačkog suda kršila zakon u nastojanju da pomogne bivšem suprugu Ricovu.
“Molim vas da se očitujete o istinitosti navoda da je sutkinja Mirta Matić tijekom provođenja USKOK-ovih tajnih mjera 2019. nad njezinim bivšim suprugom Tomom Ricovom vezano uz aferu Advent odavala povjerljive podatke”, napisao je Grmoja u upitu poslanom ravnatelju USKOK-a Svenu Miškoviću. Odgovor mu je stigao u vidu klasificiranog dokumenta, nakon čega je nastavio ponavljati da Matić nije pogodna za funkciju predsjednice Vrhovnog suda zbog repova. Ipak, valja napomenuti da je Matić i osobno tijekom saslušanja na Odboru za pravosuđe izjavila da nikad nije bila osumnjičena i da se u mjerama našla slučajno. S druge se strane, iz krugova bliskih USKOK-u može čuti da je sutkinja upala u mjere tajnog nadzora tijekom istrage u kojoj je bio istraživan i Ricov. U USKOK-u se također govorilo kako je Matić bivšoj šogorici Jeleni Ricov dojavila da je njezin bivši suprug, Jelenin brat, pod mjerama, no sutkinja je i nedavno isticala da s njime nije u kontaktu, iako nitko nije ni tvrdio da je s njim izravno kontaktirala.
Protiv imenovanja sutkinje Matić predsjednicom Vrhovnog suda ustala je i Udruga Franak, navodeći da je u potencijalnom sukobu interesa jer je njezin brat, odvjetnik Hrvoje Matić, zastupnik banaka u sporovima za povrat preplaćenih kamata, odnosno predmetima koji mahom završavaju baš na Vrhovnom sudu. Udruga je zato upozorila da će Matić morati donositi odluke o predmetima u koje je neposredno uključen njezin brat ili će biti prisiljena masovno se izuzimati.
Isto društvo
Možda se i Milanović, s obzirom na veze s Ricovom, morao izuzeti od prijedloga da baš njegova bivša supruga bude kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda, iako to ne mora biti povezano. Povezani su pak Ricov i Milanović preko kluba Pepermint, u kojem su se okupljali ljudi iz predsjednikova kruga, poput poduzetnika Emila Tedeschija, guvernera Borisa Vujčića te sveučilišnog profesora i Milanovićeva prijatelja Siniše Petrovića. Zvali su ih Pepermint Boysima, a Pepermint je imao status Kulušića novog doba.
U tom se klubu, u opuštenoj atmosferi, predsjednik družio i plesao do jutra, neopterećen politikom i protokolima. Milanovićeva bliskost s Ricovom, koji se našao pod USKOK-ovim mjerama u aferi Advent, nakon što je njegova bivša supruga postala kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda, otvorila je pitanje je li društvo u Pepermintu uistinu bilo neopterećeno politikom ili su se ondje u opuštenoj atmosferi ipak sklapala dugotrajna poslovno-politička prijateljstva. Prijateljstvo je Milanović još u školskim danima sklopio i s Tedeschijem, u čijem je Atlanticu karijeru, prije nego što je postala sutkinja, počela graditi Mirta Matić.
Milanovićeva druženja u Pepermintu, pa i njegova privatna ljetovanja s Tedeschijem na Hvaru dok je bio premijer, pokazuju koliko su prijateljske i poslovne mreže u našoj zemlji isprepletene. No Tedeschi se posljednjih godina, baš kao i njihov zajednički prijatelj Boris Vujčić, odmaknuo od Milanovića i više ne pripadaju istom društvu.
