Bivši tajkun Todorić iznajmljuje dvorac, a evo kako je uopće došao do tog čuvenog zdanja

Ivica Todorić, nekadašnji vlasnik koncerna Agrokor, na posredan se način domogao tada zapuštenog dvorca na obroncima zagrebačkih Šestina. Te 1999. godine Todorić, kao jedan od aktera tajkunske privatizacije Hrvatske, bacio je oko na velebno zdanje u kojem su, nakon Gregorijanca, stolovali Zrinski, Turoviczi, Mikulići, Ćikulini, plemići Sermage te naposljetku Kulmeri po kojima je ova rezidencija i dobila ime.

No, krenimo redom, Kulmeri su ovaj dvorac izgubili u Jugoslaviji, nakon 1945. godine, kada su izvlašteni. Kulmerovi dvori bili su dio imovine velikog državnog poduzeća Astra, potom Astre International, da bi ga na kraju tvrtka ZANE prodala maloj tvrtki Sintagma, a ona Agrokoru, a Agrokor – Ivici Todoriću. Izravan nasljednik imanja na Šestinama bio je glasoviti slikar Ferdinand Kulmer, čija je kćer Barbara sudskim putem nakon 1990. godine pokušala povratiti izgubljeni dvorac. Izgubila je spor s gradom Zagrebom koji je trajao sve do 2014. godine.

Novom vlasniku Ivici Todoriću trebalo je četiri godine da pribavi sve dozvole i okonča sudski spor oko zemljišta s Barbarom Kulmer, nasljednicom grofa Ferdinanda, koja je tražila povrat imanja. Nakon epizode s Kulmerovom, Todorić se suočio s gradskim birokratima za koje je morao prikupiti svu (pozamašnu) potrebnu dokumentaciju, stoga su Kulmerovi dvori isprva morali biti registrirani kao hotel kako bi se zadovoljila forma, a vlasnik Agrokora mogao izigrati ograničenja gradnje u zelenoj zoni.

Preuzimanje dvorca

Gradske vlasti uvjetovale su Todorića da dvorac mora sadržavati i objekt od javnog značaja pa su se u Agrokoru odlučili da to bude hotel. Uređena je i recepcija, no u “hotel” se, vrijeme će pokazati, uselila jedino obitelj Todorić. Na rekonstrukciji dvorca koja je počela 2003. godine, Todorić je angažirao uglednog zagrebačkog arhitekta Branka Kincla. Projekt uređenja dvorca okončan je tri godine kasnije, a u obnovu je uloženo 2,7 milijuna eura. Samo zdanje Todorić je kupio od Agrokora u prosincu 2005. godine, za 29.8 milijuna eura i to uz pomoć dva kredita kod Hypo banke.

Krajem 2009. godine, omogućena izmjenjenim Gradskim urbanističkim planom (GUP), gradska vlast Milana Bandića izdala je lokacijsku dozvolu za prenamjenu hotela u rezidenciju. Zbog “hotela” u Šestinama nekoliko se puta i prosvjedovalo. U veljači 2009. godine prosvjed je vodila udruga ‘Pravo na grad’. Tražili su, pred ulaskom u Kulmerove dvore, da im se dopusti ulazak u hotel. Radnička fronta je prosvjed ponovila u travnju 2015. godine, kada Todorićevi dvori više nisu bili hotel.

Ruska banka Sberbank, dok je još poslovala u Hrvatskoj i državama Europske unije, pokušala je 2020. godine zbog dugova Todorića i Agrokora ovršiti Kulmerove dvore, ali nisu uspjeli.

‘Rent a dvorac’

“Kulmerovi dvori, dom obitelji Todorić, mogu se unajmiti za vjenčanja, press-konferencije i ostale evente”, tako je glasila vijest iz 2018. godine koju je medijima potvrdila Iva Todorić (tada Balent). Šest godina nakon početka rentijerskog biznisa ne možemo znati kolika je točno zarada Todorićevih na iznajmljivanju Kulmerovih dvora.

No, prema podacima financijskih servisa iz 2022. godine, tvrtka Srculence d.o.o. Ive Todorić imala je jednog zaposlenog, 38.008 eura prihoda i 5400 eura dobiti. Podaci za prošlu, 2023. nisu još poznati, a poznato je kako ‘Srculence’ posluje od lipnja 2017. godine.

Novi život Ivice Todorića: Uskoro bi se cijela situacija oko bivšeg šefa Agrokora mogla promijeniti

Mediji su u prosincu prošle godine objavili kako je osobno Ivica Todorić dužan više od osam tisuća eura za troškove Kulmerovih dvora, poput odvoza smeća pa se nameće pitanje je li iznajmljivački biznis Todorićevih doživio krah. Općinski građanski sud Todorića je, zbog neplaćenih obveza, na prijedlog FINA-e oglasio kao predmet koji ide u osobni stečaj.