Nadolazeća godina mogla bi donijeti kraj sukoba u Ukrajini – napisao je bivši američki veleposlanik Zalmay Khalilzad za National Interest. Khalilzad vjeruje da je sve više znakova koji idu u prilog okončanju sukoba, a posebno ističe nekoliko ključnih čimbenika.
Jedan od glavnih događaja koji su utjecali na situaciju je ukrajinska vojna operacija u ruskoj regiji Kursk koja je pokazala ranjivost Rusije. Napad je ne samo vratio rat na ruski teritorij, nego je podigao moral ukrajinskih snaga, koje su prethodno prolazile kroz težak period kako na vojnom tako i na ekonomskom planu. Prema izvješću Zalmaya Khalilzada, ovo je također usporilo pad političke podrške Zapada Ukrajini, dok je Rusiji nanijelo dodatne vojne i reputacijske gubitke.
Unatoč uspjehu, ovaj ukrajinski prodor imao je svoju cijenu. Povlačenje oko 10.000 ukrajinskih vojnika iz istočne Ukrajine omogućilo je Rusiji da iskoristi priliku i krene u napad, posebno u regiji Donjecka, gdje su zabilježeni ruski uspjesi. Kremlj se usmjerio na brutalniju taktiku s ciljem uništavanja ukrajinske energetske infrastrukture, što bi moglo ozbiljno otežati život ukrajinskom civilnom stanovništvu tijekom nadolazeće zime.
Pat pozicija
Čini se da je dugotrajna pat pozicija između Rusije i Ukrajine sve izglednija, osim ako ne dođe do neočekivanog preokreta na diplomatskoj razini. Realne opcije koje stoje na raspolaganju su ili dogovor u bliskoj budućnosti ili dugogodišnje iscrpljivanje na terenu.
Iako obje strane imaju ograničene mogućnosti za značajnu vojnu eskalaciju, ta opcija ipak ostaje otvorena. Ukrajina bi mogla težiti nabavi dugometnih oružja ili čak potpunijem uključivanju NATO-a.
Međutim, takvi potezi su malovjerojatni jer američki i zapadni čelnici smatraju da bi prekomjerna eskalacija mogla dovesti do opasnog sukoba s Rusijom. S druge strane, Rusija je u više navrata prijetila korištenjem nuklearnog oružja, no taj scenarij još uvijek djeluje malo vjerojatan, osim u izuzetno ekstremnim okolnostima.
Slabljenje potpore?
Zapadna potpora Ukrajini, iako ključna, mogla bi početi opadati, što bi dodatno otežalo ukrajinske napore. Sjedinjene Države su dosad bile najvažniji saveznik Ukrajine, a europske zemlje poput Njemačke pružale su značajnu pomoć. Međutim, nakon američkih predsjedničkih izbora, postoji mogućnost da SAD smanji vojnu i ekonomsku pomoć. Donald Trump, kao mogući budući predsjednik, već se zalaže za diplomatsko rješenje, dok bi Kamala Harris, u slučaju izbora, mogla naići na poteškoće u održavanju trenutne razine podrške.
Sličan trend vidljiv je i u Europi, osobito u Njemačkoj. Nedavni izborni rezultati pokazuju rastuću popularnost političkih opcija koje se protive daljnjoj pomoći Ukrajini. Njemački kancelar Olaf Scholz već je najavio svoju spremnost da zatraži mirovnu konferenciju koja bi uključivala i Rusiju, čime bi se stvorile nove prilike za diplomatski dogovor.
Sve ove promjene, kako u vojnom tako i u diplomatskom polju, ukazuju na mogućnost postizanja dogovora između Rusije i Ukrajine u nadolazećem razdoblju. Međutim, za takav dogovor ključna je i dalje jaka potpora Ukrajini sa Zapada, bez koje Putin vjerojatno neće biti spreman na pregovore.
Diplomatski put je nužan, ali i zahtijeva aktivan angažman s obje strane kako bi se došlo do održivog i pravednog rješenja – zaključio je veleposlanik. Dok se 2024. bliži, jasno je da će budućnost sukoba ovisiti o složenoj igri interesa i strategija između velikih svjetskih sila, no znakovi koji ukazuju na kraj rata postaju sve jači.
Biden prelomio: ‘Radimo na tome da Kijev koristi oružje dugog dometa protiv Rusije’
