Rat na Bliskom istoku nastavlja ubirati danak u globalnoj ekonomiji, najviše na energetskom tržištu. Tamo se pak događa svašta, a nas, naravno – najviše zanima Europa ali i ne samo ona. Jer glavni geopolitički igrači i oni koji kontroliraju energente već su od ranije ipak negdje drugdje. Ali ni Europa se ne da, jer ona ipak predstavlja najprestižnije svjetsko tržište.
Ali krenimo redom.
Euro je pao ispod 1,16 dolara, dosegnuvši najnižu razinu od kraja studenog prošle godine, jer su dugotrajna neizvjesnost oko sukoba na Bliskom istoku i zabrinutost zbog rastuće inflacije u eurozoni opteretili valutu.
Vrijedi napomenuti kako se u Europskoj uniji očekuje pomak prema oštrijem stavu Europske središnje banke – ECB, pa tržišta sve više predviđaju barem jedno povećanje kamatnih stopa od 25 baznih bodova ove godine, a neki trgovci čak i dva. U utorak je, kako piše Trading Economics, predsjednica ECB-a Christine Lagarde ponovila da je banka predana poduzimanju svih potrebnih mjera kako bi inflaciju držala pod kontrolom.
Nafta
Cijene nafte ostale su ispod 90 dolara po barelu nakon što je Međunarodna agencija za energiju – IEA, predložila rekordno oslobađanje strateških rezervi nafte kako bi se ublažio nagli porast cijena energenata u kontekstu rata s Iranom, o čemu je izvijestio Wall Street Journal. G7 je izrazio načelnu podršku, a ministri bi se danas trebali sastati kako bi razgovarali o zalihama. Japan bi navodno mogao osloboditi rezerve već u ponedjeljak.
Naftom WTI u srijedu se trgovalo po nižoj cijeni oko 85 dolara po barelu, nakon što su se nakratko približile 89 dolara. Cijena nafte Brent i dalje se kreće oko 90 dolara nakon što joj je jučer naglo pala poslije telefonskog poziva Donalda Traumpa Vladimiru Putinu i razgovora o Iranu, kao i naknadnih Trumpovih izjava novinarima da bi mogao privremeno ukinuti energetske sankcije „neprijateljskim zemljama“ s ciljem izbjegavanja naftne krize. Do danas potvrda bilo kakvih ukidanja istih nema ali te su izjave svejedno odigrale ulogu tj. imale psihološki učinak na tržište.
Ali jedno je psihološki učinak u kojem tržište reagira na političke izjave utjecajnih državnika, a nešto sasvim drugo su praktični tj. stvarni, fizički događaji na terenu. Tako zatvaranje Hormuškog tjesnaca nema psihološki, već fizički učinak na tržište. Jer 20% nafte na svjetskom tržištu dnevno nedostaje u spomenutoj situaciji i to ne može negirati bilo kakva izjava političkog karaktera. Glavni bliskoistočni proizvođači zajedno su smanjili proizvodnju za više od 6 milijuna barela dnevno jer je Hormuški tjesnac de facto zatvoren.
To pak opet pokušava popraviti politika tj. tržišnu reakciju prebaciti u psihološku sferu, poput jučerašnje izjave američkog ministra rata Petea Hegsetha da će današnji dan “biti naš najintenzivniji dan napada” na Iran. Kasnije danas očekuje se da će OPEC objaviti svoju mjesečnu procjenu globalnog tržišta sirove nafte.
U 85 država je već poskupilo gorivo: Evo gdje najviše i kako će se to odraziti
Kina se previše ne obazire i koristi situaciju
Kineske tvrtke preuzele su ključ globalnih cijena plina. U ožujku su preprodale gotovo polovicu ugovorenog LNG-a. Te količine su ekvivalentne 46% kapaciteta Katara i UAE-a, koji su zaustavili izvoz zbog iranske krize i prekida brodarstva kroz Hormuški tjesnac. Kineske tvrtke ostvaruju ogromne profite dok Europa kupuje plin kako bi nadopunila rezerve.
Dok je veleprodajna cijena plina u Europi 9. ožujka skočila na gotovo 690 dolara po tisuću kubičnih metara, jučer je pala na 577 dolara. Cijene isporuka za mjesec dana unaprijed također su pale u sjeveroistočnoj Aziji, na 564 dolara.
Jedan od razloga je taj što Kina povećava preprodaju ugovorenog LNG-a. Prema Centru za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia, u ožujku količine koje Kina preprodaje jednake su 46% izvoza plina iz Katara i UAE. Kineske tvrtke najveći su kupci iz Katara, s udjelom od preko 21% ukupne proizvodnje.
Izrael bez kontrole, Iran pod pritiskom: Trump između čekića i nakovnja
Vrlo visoka potražnja u Europi
Jasno je da će ova situacija pomoći u smanjenju napetosti na tržištu plina zbog iranske krize i generirati profit za kineske tvrtke, djelomično nadoknađujući pad izvoza iz Perzijskog zaljeva, koji isporučuje više od 20% svjetskog LNG-a.
Cijena američkog LNG-a prema tradicionalnoj dugoročnoj ugovornoj formuli trenutno iznosi do 300 dolara po tisuću kubičnih metara. Kineske tvrtke mogu ostvariti neto dobit od 25 milijuna dolara na samo jednom tankeru.
U međuvremenu, potražnja u Europi, najprestižnijem svjetskom tržištu, ostaje izuzetno visoka. U ožujku su zemlje EU postavile novi rekord u uvozu LNG-a, s ciljem nadoknađivanja niskih zaliha nakon zime.
Blic analiza Zorana Metera: Luda kuća: U njemačka skladišta ubrzano se krca ruski plin; Trump mora nešto učiniti
Navodno kineske tvrtke također preprodaju ruski arktički ukapljeni plin s Yamala u EU. CNPC i Fond Silk Road posjeduju gotovo 30% projekta Yamal LNG, koji je ove godine cijeli svoj volumen prodao isključivo zemljama EU.
