Američka automobilska industrija, koja je nekoć bila predvodnik globalnog automobilskog sektora, suočava se s novom realnošću. Kina je preuzela vodeću ulogu, postavši najveće tržište, najveći izvoznik te središte razvoja električnih vozila. Dok Kina bilježi značajan porast prodaje takvih pokretnina, Sjedninjene Države, ovisne o kamionima i SUV-ovima koji troše benzin, stagnira na oko 10 posto tržišta električnih automobila, piše Bloomberg.
Kineski uspjeh uvelike je povezan s njihovom ranom i odlučnom orijentacijom prema elektrifikaciji. Naime, ove godine više od polovice prodanih novih vozila u Kini su električna, dok SAD još uvijek preferira tradicionalne modele. Ova dva najveća svjetska tržišta automobila sada se kreću u suprotnim smjerovima, a to ima dalekosežne posljedice – od geopolitike i tehnologije do klimatskih ciljeva.
Američki odgovor na kinesku dominaciju uključivao je carine na uvoz kineskih električnih vozila, pokušavajući zaštititi domaće tržište. Ipak, mnogi stručnjaci smatraju da bi bolje rješenje bilo kooperacija s kineskim proizvođačima, slično onome što je Kina učinila s američkim proizvođačima prije tri desetljeća, kada su General Motors i Ford postavili temelje za dugoročnu suradnju.
Strateški savez
Kineski proizvođači automobila, poput BYD-a, brzo su povećali svoj udio na domaćem tržištu, prešavši s manje od 50 na više od 60 posto ukupne prodaje u samo četiri godine. Njihova električna vozila dominiraju ne samo domaćim, već i globalnim tržištima, potiskujući japanske i europske konkurente. Volkswagen, primjerice, razmatra zatvaranje nekih svojih tvornica u Njemačkoj zbog rastućeg kineskog pritiska. U međuvremenu, američki proizvođači automobila poput GM-a i Forda sve više ovise o domaćem tržištu, prodajući uglavnom kamione i SUV-ove, dok su ostali modeli, posebno električni, na margini.
S obzirom na trenutnu situaciju, smatra Bloomberg, SAD bi mogla profitirati od strateškog saveza s kineskim proizvođačima. Takva suradnja mogla bi omogućiti bolju opskrbu američkog tržišta povoljnijim električnim modelima, čime bi se ubrzala tranzicija prema zelenijoj mobilnosti. Zasad, američki potrošači imaju pristup tek ograničenom broju električnih modela, dok kinesko tržište nudi preko 200 električnih modela ispod 50.000 dolara.
Unatoč trenutnom protekcionističkom pristupu, neki analitičari, uključujući bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, zagovaraju otvaranje američkog tržišta za kineske proizvođače kako bi izgradili tvornice unutar SAD-a. Takav potez mogao bi donijeti ekonomske koristi obema stranama, omogućiti rast američkog tržišta električnih automobila i osigurati nova radna mjesta, ali i tehnološki napredak.
What a story. Ford CEO Jim Farley travels to China with his CFO in 2023 for the first time since the pandemic. They test drive an electric SUV from their Chinese joint venture partner Changan and suddenly realize Chinese automakers are now ahead of them. pic.twitter.com/9UuO9NIL2j
— Kyle Chan (@kyleichan) September 14, 2024
Rizik od stagnacije
S obzirom na ogromne kineske kapacitete za proizvodnju i njihovu stručnost u proizvodnji električnih vozila, suradnja između dvije najveće svjetske ekonomske sile može donijeti obostranu korist. U suprotnom, američka automobilska industrija riskira stagnaciju, dok će kineski proizvođači dominirati globalnim tržištem električnih vozila.
Prihvaćanje konkurencije, čak i uz uvjete, moglo bi omogućiti SAD-u da ponovno zauzme važno mjesto u globalnoj automobilskoj industriji. Takav potez ne bi bio znak slabosti, već izraz samopouzdanja i spremnosti na inovacije, zaključuje Bloomberg.
EU odbila kineski prijedlog oko carina na električna vozila
