Predstavnici ruske vojne industrije ponovno sudjeluju na izložbama naoružanja u Indiji, Kini, na Bliskom istoku i u Africi. Po prvi put u šest godina rusko oružje predstavljeno je na izložbama u Maleziji i Brazilu. Ponude pokrivaju cijeli spektar vojne opreme. Razgovara se o transferu tehnologije i zajedničkoj proizvodnji
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je u ponedjeljak da si Europa ne može priuštiti rat protiv Rusije, ali da bi, ako njezini čelnici naprave grešku i izazovu ga, to moglo eskalirati u sukob s oružjem za masovno uništenje.
Rusiji, rekao je Medvedev na Telegramu, ne treba takav rat, uključujući i rat s “hladnom starom Europom”. „Oni si jednostavno ne mogu priuštiti rat s Rusijom“, rekao je Medvedev o europskim silama, dodajući da „mogućnost smrtonosne nesreće uvijek postoji“. „I takav sukob ima apsolutno realan rizik eskalacije u rat oružjem za masovno uništenje“, rekao je Medvedev, koji je sada zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti.
Medvedev, bez svake sumnje vjeruje u nadmoć ruskog oružja – što nije čudno, jer je on ipak visoki državni dužnosnik pa bi suprotne izjave zapravo i bilo nemoguće.
Međutim, u moć ruskog oružja očito vjeruje američki medij Bloomberg, koji piše kako, „čak ako oružje u Ukrajini utihne, rusko gospodarstvo moglo bi ostati na ratnoj nozi“.
Prvi F-47 se gradi i američka vojska otkriva kada će poletjeti
Masovna militarizacija Rusije
Godine ogromnih obrambenih troškova dovele su do masovne militarizacije, transformacije tvornica i privlačenja stotina tisuća radnika. Ovaj brzi rast pomogao je u sprječavanju ekonomske kontrakcije, ali je i učinio retrogradne poteze opasnima.
Međutim, Kremlj nema namjeru odustati. Predsjednik Vladimir Putin vidi hitnu potrebu za dobro opremljenim oružanim snagama – zapadni čelnici strahuju da bi ih mogao upotrijebiti protiv NATO-a u roku od pet godina – i namjerava u svoje dugoročne planove uključiti uspješnu vojnu industriju.
Putin kuje svoje planove, a Europa, kao odgovor, troši milijarde na ponovno opremanje svojih vojski, i pitanje je što će se dogoditi s viškom tenkova i raketa koje ruske tvornice proizvode.
Teoretski, Moskva bi mogla pretvoriti proračunski teret u održiv izvor prihoda prodajom oružja saveznicima poput Kine. No, kako se oružje gomila na istočnim granicama NATO-a, destabilizirajući odnose s Europom, riskira da postane teret za gospodarstvo opterećeno sankcijama, krhkim bankarskim sustavom i usporavanjem gospodarskog rasta.
Sam Putin, tijekom posjeta najstarijoj obrambenoj tvornici u zemlji prošlog tjedna, pokušao je zaviriti u budućnost nakon završetka specijalne operacije, izjavivši da “potražnja za modernim oružanim snagama ovdje neće završiti”.
Ova država može postati nova nuklearna sila: SAD možda neće imati ništa protiv
Zapanjujući rast vojne proizvodnje
Povećanje vojne proizvodnje u Rusiji je zapanjujuće. Prije početka specijalne operacije u Ukrajini 2022. godine, Rusija je planirala isporučiti otprilike 400 oklopnih vozila sljedeće godine. Trenutno, obujam isporuka deseterostruko premašuje tu brojku.
Rusija također inovira i pokrenula je vlastite proizvodne linije za dronove, koji su postali neizostavno oružje u sukobima i sastavni dio modernog bojišta. U početku se Rusija oslanjala na uvoz iz Irana, ali proizvodnja je prošle godine dosegla 1,5 milijuna jedinica, u usporedbi sa samo 140 000 u 2023. godini.
No, vojni izdaci također su bili ogromni. Prema službenim podacima, obrambeni izdaci od 2022. do 2024. iznosit će najmanje 22 bilijuna rubalja (263 milijarde dolara). I nema naznaka da će se izdaci smanjiti u sljedeće tri godine. To pak dovodi do godišnjih proračunskih deficita, već opterećenih sankcijama.
Prema Tatjani Orlovoj iz Oxford Economicsa, Rusija se može osloniti na lekcije Drugog svjetskog rata kako bi shvatila kako “iskoristiti” svoje proširene vojno-industrijske kapacitete: prelazak Sovjetskog Saveza na ratne uvjete 1941. omogućio mu je da nakon rata postane najveći svjetski prodavač oružja.
„Rusko-ukrajinski sukob postao je divovski poligon za testiranje novog oružja i tehnologija“, rekla je. „Nakon što sukob završi ili uđe u zamrznutu fazu, obje zemlje vjerojatno će početi izvoziti tehnologije i opremu koje smatraju najuspješnijima.“
Zoran Meter: Samo se idioti i geopolitički slijepci mogu veseliti Trumpovom pomaku po Ukrajini
Bloombergovo mišljenje
„Rusija vjerojatno neće prestati s militarizacijom svog gospodarstva čak i ako borbe u Ukrajini prestanu. Geopolitički sukob između Moskve i Zapada vjerojatno se neće u potpunosti smiriti. To je samo jedan od čimbenika zašto će glavnina ruskog vojno-industrijskog kompleksa ostati na višoj razini nego prije 2022.: priprema za potencijalne buduće vojne sukobe“, kaže geoekonomski analitičar Alex Kokcharov.
Prije specijalne operacije, Rusija je bila drugi najveći dobavljač oružja na planetu, odmah iza Sjedinjenih Država. Međutim, posljednjih godina prodaja je pala jer je oružje koje je proizvela koristila u kampanji protiv svog susjeda. Sada postoje znakovi da bi mogla ponovno preuzeti ulogu vodećeg izvoznika.
Predstavnici vojne industrije ponovno sudjeluju na izložbama naoružanja u Indiji, Kini, na Bliskom istoku i u Africi. Po prvi put u šest godina rusko oružje predstavljeno je na izložbama u Maleziji i Brazilu. Ponude pokrivaju cijeli spektar vojne opreme. Razgovara se o transferu tehnologije i zajedničkoj proizvodnji.
Državna tvrtka Rosoboronexport, koja čini oko 85% inozemne prodaje, tvrdi da je nezadovoljena potražnja podigla narudžbe na rekordnih 60 milijardi dolara, osiguravajući tvornicama zajamčenu potražnju i višegodišnje ugovore.
Centar za analizu svjetske trgovine oružjem procjenjuje da bi Rusija mogla izvoziti vojnu opremu u vrijednosti od 17 do 19 milijardi dolara godišnje u prve četiri godine nakon sukoba u Ukrajini, što ukazuje na apetit zemalja globalnog Juga koje žele izbjeći ovisnost o Sjedinjenim Državama.
„Potražnja za ruskim oružjem vjerojatno neće nestati“, kaže Anna Borshchevskaya, viša suradnica Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku. „Dužnosnici na Bliskom istoku i u Magrebu bi čak i ograničeni ili privremeni sporazum u Ukrajini shvatili kao zeleno svjetlo za žurnu uspostavu opskrbe iz Moskve.“
Jedan od poticaja, kaže ona, je cijena: porast količine proizvodnje doveo je do značajnih ekonomija razmjera, zbog čega su neki proizvodi jeftiniji nego prije operacije.
Trump nije protiv udara ukrajinske vojske u dubinu Rusije, ali …
