Zaobilaženje proturuskih sankcija je rak-rana zapadnih zemalja, kako po pitanju njihovog ugleda tako i želje da se Rusiji nanesu ozbiljne posljedice koje bi dovele do destabilizacije stanja u zemlji i potencijalne smjene aktualne vlasti. To bi, naravno, onda dovelo i do bržeg završetka ukrajinskog rata po uvjetima zapada odnosno Kijeva i svijet bi, valjda, opet funkcionirao kao i prije.
Međutim, sve navedeno sada se čini kao bajka i neostvariv san. Naime, sankcijska politika Europske unije protiv Moskve sve više prelazi u farsu ne samo zato što Rusija, prema podacima MMF-a ostvaruje postojan gospodarski rast, ili zato što uspješno diverzificira svoju trgovinu s Azijom odnosno zemljama Globalnog juga nakon što joj je prethodno zatvoren pristup europskom tržištu – već i zato što proturuske sankcije nanose sve već probleme i samom europskom gospodarstvu, što se onda manifestira i na socijalne prilike odnosno standard ljudi.
U navedenom kontekstu Europske unija primila je još jedan neugodan udarac. Naime, kako proizlazi iz jučerašnjeg teksta medija POLITICO – problem je ovoga puta stigao od strane bogatih arapskih država Perzijskog zaljeva, Nacrt zajedničke izjave u koju je POLITICO imao uvid pokazuje kako zaljevske države odbijaju jedinstveni poziv da prestanu pružati pomoć Rusiji i prekinu izbjegavanje sankcija.
Umjesto jedinstva – prijepori!
EU se bori da pridobije zaljevske zemlje nizom proukrajinskih obveza uoči summita čelnika dviju strana u srijedu u Bruxellesu. Summit EU-a i Zaljevskih država, prvi takve vrste, zamišljen je kao pokazivanje jedinstva o svemu, od trgovine do energije i sigurnosti. No procurila zajednička izjava koja je kružila u ponedjeljak umjesto toga je naglasila napete sporove između EU-a i zaljevskih država oko ruskog rata u Ukrajini.
U jednom odlomku, na primjer, EU je predložila formulaciju kojom se pozivaju sve zemlje da obustave materijalnu pomoć Rusiji i osuđuje Iran što je Moskvi dao projektile i bespilotne letjelice za upotrebu protiv Ukrajine. Ali zemlje Zaljeva su umjesto toga željele općenitiji jezik kojim se sve strane pozivaju da prestanu slati oružje u sukob.
Moguće rješenje? Zajednički prijedlog da se paragraf potpuno izbaci.
U drugom odjeljku, zemlje Zaljeva predložile su brisanje odlomka kojim se obećava poboljšanje zajedničkog rada na izbjegavanju sankcija – jasna aluzija na kazne zapadnih saveznika iz doba rata koje su ciljale na financije Moskve i na njihove borbe u njihovom provođenju. Ujedinjeni Arapski Emirati, jedna od zaljevskih država koje su sudjelovale na summitu u srijedu, navodno su posebno smetali zapadnim saveznicima zbog izbjegavanja sankcija.
Jezični spor odražava stalne poteškoće koje su EU i njezini zapadni saveznici imali u pridobivanju drugih u svoju koaliciju za potporu Ukrajini i ograničavanje Rusije.
Zajednički jezik
Ipak, dok su najspornija pitanja naizgled skinuta sa stola za srijedu, čini se da su dvije strane pronašle zajednički jezik na nekoliko frontova. Prema dokumentu, oni su spremni osuditi baražne raketne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu — što je akutna zabrinutost kako se približava zima — iako Rusija nije eksplicitno imenovana u tekstu.
Dvije strane također su spremne ponovno potvrditi rastuće partnerstvo u energetici, posebno navodeći obnovljivu energiju, vodik, godišnje klimatske samite COP-a i Pariški sporazum, pakt iz 2015. za zadržavanje globalnog zagrijavanja znatno ispod 2 stupnja Celzijusa. Nije spomenuto produbljivanje odnosa EU-a u području fosilnih goriva s Katarom, zaljevskom državom koja je Europi prodala sve veće količine tekućeg prirodnog plina dok se pokušava odreći ruske energije.
Što se tiče trgovine, EU je tražila bilateralne trgovinske sporazume s raznim zemljama Zaljeva nakon što je pokušaj sklapanja sporazuma s cijelom regijom Zaljeva propao 2008.
Zajednička izjava pokazuje da se zaljevske zemlje odupiru zaokretu EU-a prema pristupu jedan na jedan, sugerirajući povratak regionalnim pregovorima. Međutim, zaljevske zemlje nisu nužno jedinstvene po tom pitanju: Saudijska Arabija više želi tražiti regionalni dogovor, dok Ujedinjeni Arapski Emirati aktivno traže bilateralni sporazum s EU-om, nadajući se pokretanju trgovinskih pregovora s Bruxellesom prije kraja godine.
Dio država EU želi obnoviti veze sa Sirijom: Razlog je pragmatičan
