Boris Ljubičić, jedan od najistaknutijih hrvatskih grafičkih dizajnera koji je 2023. dobio Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo, a 2022. nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo, podjednako je poznat po ostvarenim i neostvarenim radovima. Od ostvarenih radova valja svakako spomenuti logotipe i vizualne identitete Mediteranskih igara u Splitu 1979., Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, HRT-a, Muzeja za umjetnost i obrt, Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, Ministarstva kulture, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Matice hrvatske, Muzejskog dokumentacijskog centra, Zagrebačkog velesajma, Instituta Ruđer Bošković, Hrvatskog autokluba, tvornice Labud, brenda Yassa, CroSki-ja i drugih. Znak koji je osmislio za Mediteranske igre u Splitu, tri bijela kruga uronjena u more, na plavoj podlozi, postao je opće prihvaćen logo Mediteranskih igara kao takvih. Kada je pak riječ o nerealiziranim projektima to su, primjerice, projekt hrvatske zastave koja nema grb nego crvene, bijele i plave kvadrate i njegovo rješenje spomenika Franji Tuđmanu. Osmislio ga je tako da bi bio napravljen veliki kvadar na kojem bi bila ispisana stoljeća od 12. do 20. Na prvom dijelu bio bi izgubljeni konjanik koji putuje kroz ta stoljeća, a s druge bi strane izlazio Franjo Tuđman koji donosi državu.
Boris Ljubičić, član ULUPUH-a i HDD-a, rođen je 1945. u Sinju, a diplomirao je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1968. Profesionalno se usavršavao u Finskoj, Irskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Izraelu i Japanu. U umjetničkom djelovanju ponekad kombinira grafički dizajn i performans. Poznat je po ustrajnom promicanju hrvatskog vizualnog identiteta koji je utemeljen na „kockicama“. Osnovao je 1987. STUDIO INTERNATIONAL. Član je više međunarodnih žirija i dobitnih raznih hrvatskih i međunarodnih nagrada i priznanja, njegovi su radovi i tekstovi u mnogim važnim međunarodnim dizajnerskim časopisima te je zastupljen u relevantnim svjetskim pregledima i knjigama o dizajnu.
Povod za razgovor s njim je taj što radi novi logo tjednika Nacional.
NACIONAL: Kako je došlo do vaše suradnje s Nacionalom, zašto ste prihvatili napraviti novi logo tjednika?
S obzirom na to da se bavim vizualnim identitetom Hrvatske od 90-ih, naziv Nacional bio mi je prirodan kao i rad na logu Nacionala. Da je riječ o mediju koji se zove ajmo reći Globus, ne bih radio logo. Imam pedesetak radova koji oživljavaju nacionalni identitet kao vizualni identitet, radim već neko vrijeme i na knjizi koja ima naslov „Hrvatsko je različito“, a u njoj analiziram dizajn 37 država s naglaskom na Hrvatsku.
NACIONAL: Koliko daleko ste odmakli u radu na novom logu Nacionala, kako ide put od ideje do realizacije?
Pojam Nacional na neki je način sam sebe indirektno odredio, nedostajalo je samo dizajnirati taj pojam u vizualnu komponentu. Odlučio sam se za slovo N kao prvo slovo te na njemu ugradio kvadrate, što je vidljivo i diskretno jer se ostali dio loga ne mijenja. Manje je više, to je oduvijek bilo nešto što me je u radu vodilo. Kad netko kupi tjednik Nacional možda neće odmah zamijetiti promjenu, ali ta vizualna novina naglasit će to da je to medij koji se bavi pitanjima prostora i vremena, a prostor je prije svega Hrvatska. Međutim, izdvojit ćemo N kao vizualni kod ili logo i koristit ćemo ga na više načina kako bi Nacional, posredstvom loga, zaživio kao brend. Logo će biti na svemu što ta medijska kuća ima, od tiskanog izdanja preko weba do radija. Takav N pojavljivao bi se i na kapama, vrećicama, majicama i tome slično, da netko može hodati ulicom i nositi ga. Bit će vidljiv i na samom objektu u kojem se nalazi redakcija. Zamisao je da mali logo N bude na svim stranicama novine, da ga potenciramo, jer promjena na naslovnici nije plod slučaja, već šire vizije. Nacional je jedina novina koju ću tako brendirati. Pokušao sam to napraviti s Vjesnikom, ali je taj moj projekt propao 1991.
NACIONAL: Jeste li imali neki slučaj da smatrate da ste krivo pogodili logo, da tako kažem?
Radio sam radove s težnjom da budu svevremenski. Logo Mediteranskih igara u Splitu tri je puta odbijen, da bi na kraju postao službeni logo Mediteranskih igara za sva vremena. Kada su me pitali tko mi je bio uzor, odgovorio sam da je to Leonardo Da Vinci jer je bio više dizajner nego slikar, a od suvremenijih primjera to je slikar Mondrian koji također slike ‘’dizajnira’’. Na studiju slikarstva zaključio sam da dizajn mijenja svijet, a da sa slikarstvom ne mogu napraviti ama baš ništa. Bilo je to vrijeme kada se čovjek spuštao na Mjesec, a ja sam držao kist u ruci. Iako sam bio jedan od ponajboljih crtača na akademiji, vezao sam si ruke i od tada niti jedan moj dizajn ne počinje od ruke, nije dobro kada ruka počne ‘’misliti’’, dizajn je mentalan proces. Stoga nemam dizajnerski rukopis, imam stav o određenom problemu. A što se slikarstva tiče, smatram da je crni kvadrat na bijelom polju, slika Kazimira Maljeviča iz 1913., zadnja naslikana slika.
NACIONAL: Ali i za dizajn ste u našem zadnjem intervjuu 2022. rekli da se kreće prema kraju samog sebe.
Da, dizajn koji je površan, koji je samo crtanje nema budućnosti.
HAAGART, plakat za izložbu ‘Haška škola’; plakat ‘helvetica now’/ ilustracija: Igor Ljubičić; plakat KRVATSKA! u knjizi ‘100 plakata za jedno stoljeće’. FOTO: Privatna arhiva
NACIONAL: Kod vas je minimalizam, čini se, najnaglašeniji.
Lako je pretvoriti sve u ništa, ali to ništa mora značiti sve. Također mi je uvijek bitno učiniti pomak od postojećeg. Kada sam radio dizajn za kalendar NK Hajduk 1970., ideja je bila snimiti igrače s leđa i da svaki broj na dresu predstavlja broj jednog mjeseca u godini. U srpnju kada je bio odmor od sezone nisam slikao igrača s brojem 7, nego samo dres s brojem 7 koji se sušio na štriku. Realiziran je 18 godina kasnije. Na početku nisu željeli taj kalendar, a danas je on u knjizi najboljih kalendara na svijetu.
NACIONAL: Vratimo se još malo na dizajn loga za različite firme. Koliko ste s dizajnom loga pomogli promociji nekih firmi? Kakav je potencijal i domet loga u prezentiranju i promoviranju neke tvrtke ili medijske kuće?
Izišli smo iz vremena u kojem se to nije cijenilo, ali sada polako sazrijevamo. Puno svi govore o brendiranju, ali bez loga brend ne postoji, imate jednu dobru definiciju brenda kao 4/5 sante leda ispod vode pri čemu je vrh te sante, odnosno dio iznad vode ili vidljiva petina logo. Mogu spomenuti jedan uspjeh koji se pretvorio u neuspjeh, a to je primjer firme SMS iz Splita. Oni nažalost nisu uspjeli ostvariti svoj gospodarsko-financijski uspjeh, nestali su, moj dizajn koji je nagrađivan od Japana do Amerike je bio puno jači od njih.
NACIONAL: Je li dizajnersko djelo zaštićeno od plagijata i zaboravlja li se tko je autor takvog djela kada se ono posvuda „razvlači“? Evo, rezultat nedavne pravomoćne presude je da niste plagirani na natječaju za „Dizajn vizualnog identiteta i slogan informativne kampanje uoči referenduma o pristupanju RH EU“. Tada je odabrano rješenje logotipa na temu „kvadrata“ koje nije bilo vaše iako ste upravo vi najpoznatiji po izmjeničnim kvadratima, popularno zvanim „kockice“.
Dizajn je, pogotovo na našem prostoru, tek zaživio ozbiljnije. Što se tiče plagijata novi alati, prije svega oni kompjuterski, lako preuzimaju sve i rade takozvanu minimalnu razliku po kojoj se plagijat tobože ne bi mogao smatrati plagijatom. Ta takozvana minimalna razlika je spomenuta i u toj pravomoćnoj presudi koju navodite. Protočnost informacija je toliko velika da su zbog količine posla i dizajnera plagijati pomalo neminovni. Osobno naravno ne plagiram druge, a moje je složenije radove teže plagirati. Iako je kolega Feđa Vukić, voditelj Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, kao sudski vještak napisao obrazloženje na dvije stranice u kojem tvrdi da sam u tom slučaju plagiran, politika je odlučila drukčije, što je uključivalo i Ustavni Sud RH, a ja sam predmet slao u Strasbourg koji je donio istu odluku. Inače, i sam sam se prijavio na taj natječaj, u radu sam stavio žute kvadrate na plavu pozadinu jer su te boje one na zastavi Europske unije, a ipak je bila riječ o referendumu o pristupanju EU-u.
‘Lako je pretvoriti sve u ništa, ali to ništa mora značiti sve. Uvijek mi je bitno učiniti pomak od postojećeg. Puno svi govore o brendiranju, ali bez loga brend ne postoji’
NACIONAL: Rekli ste mi i 2022. u intervjuu da nikad ni s jednim političarom niste razgovarali o svojim idejama za vizualni identitet Hrvatske jer smatrate vaše ideje širim projektom koji pripada hrvatskom prostoru i narodu, a ne političarima. No u tome se možda krije razlog što se ponekad izgubi iz vida da ste vi kvadratima udahnuli život i što je na spomenutom natječaju odabrano tuđe rješenje na temu kvadrata. Može li dizajner do kraja realizirati svoje ideje i vizije ako je solo igrač koji čuva integritet i ne želi se slizati s političarima iz interesnih razloga?
Imam dosta nerealiziranih radova, ali s nekim radovima sam ipak uspijevao. Nikada se na natječajima nisam povodio za time tko su članovi žirija i tko donosi odluku jer bi me to ometalo u shvaćanju projekta, za mene je u prvom planu samo čisti dizajn kao fenomen širi od same kulture, ne zanima me tko odlučuje i zašto odlučuje kako odlučuje. Usput, jedan političar mi je rekao: ‘’Vi ste dva koraka ispred nas!’’ Dizajn mora uvijek biti korak ispred.
NACIONAL: Kako se očituje veza politike i dizajna i kako se eventualno očitovala na primjeru vašeg rada?
Veza dizajna i politike je vrlo čvrsta, gotovo ni jedan moj rad nije lišen političkog ili društvenog elementa. Moja je zamjerka kolegama dizajnerima da bježe od politike, dovoljno im je da nešto rade za kulturu. Dizajn koji je sveden samo na njegovu umjetničku i kulturološku vrijednost je ‘’lak’’ posao ne u smislu da je doslovno lak, nego nema odbijanja radova, barem ne u toj mjeri. Lijepe plakate Borisa Bućana bilo je teško bilo gdje odbiti. Neki od primjera mojih radova koji imaju naglašenu političku komponentu su zasigurno jumbo plakati na kojima sam se igrao nazivom hrvatske himne pa sam tako napisao ‘’Ciiijjeellaa’’. Samoinicirani rad je bilo polijepljen po Zagrebu mjesec dana prije Oluje. Zatim HAGART za izložbu nizozemskog slikarstva koji je bio zabranjen. To je i plakat ‘’Krvatska’’ iz 1991. Svi su u to ratno vrijeme uočavali što se događa, ali nitko nije imao potrebu reagirati posredstvom dizajna.
NACIONAL: Što je s vašom idejom o Hrvatskom dizajn centru, udruzi koja bi povezivala hrvatske dizajnere, gospodarstvo i vladu, je li to zaživjelo?
Ideja je zaživjela u glavama ljudi, ali nismo našli prostor i novac, nadam se da će se to jednom ostvariti.
‘Nije dobro da samo ja radim na prezentiranju nacionalnog identiteta posredstvom dizajna, a ne oni koji su u poziciji donošenja odluka. Dakle, država na tome ne radi’
NACIONAL: Raspisan je natječaj za novi vizualni identitet Zagreba, hoćete li se prijaviti i ako ne, kako biste zamislili novi vizualni identitet Zagreba?
Dobro je da je Grad napokon raspisao taj natječaj. Živim u Zagrebu 50 godina, natjecat ću se pa ne mogu to javno komentirati.
NACIONAL: Kada je riječ o tom natječaju, Boris Malešević, dizajner i autor političkih slogana, koji je osmislio i za Zorana Milanovića dobro upamćen slogan „predsjednik s karakterom“, predložio je da se vizualni identitet Zagreba temelji na poznatom performansu Tomislava Gotovca koji je gol hodao gradom, odnosno na njegovoj goloj stražnjici. Što mislite o takvom prijedlogu?
Ja sam predlagao da na mjestu gdje je Tom poljubio asfalt bude skulptura u njegovoj prirodnoj veličini, goli lik u bronci i da to bude memento na njega, to vrijeme i tadašnji Zagreb. Nije ni to ostvareno. Očito sam preradikalan za neke tobože normalne pojmove.
NACIONAL: Upravo je završen Interliber, a to su dani kada se knjige najviše prodaju. Može li i dobar dizajn knjiga pomoći prodaji, a onda i kulturi čitanja? Kako gledate na dizajn knjiga u Hrvatskoj u odnosu na europske i svjetske standarde?
Kod nas se u zadnje vrijeme na razne načine stavlja naglasak na knjigu iako se vidi da mladi ne čitaju. Rađe su na internetu i na pametnom telefonu i kada moraju i kada ne moraju biti. Dizajneri su se potrudili, ima dobrih knjiga i naslovnica iz perspektive dizajna, ali knjige se uvijek vrednuju po autorima i tekstovima, što je glavni razlog zašto oni koji drže do knjige do nje i drže. Gutenberg je zatvorio svoj krug: njegov logo sam dizajnirao kao krug samo s jednim G. Svojedobno sam radio plakat za naš nastup na sajmu knjiga u Frankfurtu: posložio sam hrpu knjiga tako da predstavljaju slovo H.
‘THE END ili kraj jednog vremena’, plakat za Kongres SKH; ‘Vrč ide na vodu dok se ne razbije’ / foto: D. Fabijanić
NACIONAL: Koja je stvarna uloga dizajna u stvaranju i prezentiranju drugima nacionalnog identiteta, kako ste zamišljali i zamišljate hrvatski identitet, prikazan posredstvom dizajna, od devedesetih naovamo?
Nije dobro da samo ja kao osoba i dizajner radim na prezentiranju nacionalnog identiteta posredstvom dizajna, a ne oni koji su u poziciji donošenja odluka. Dakle, država i njezine institucije na tome ne rade. Mi smo nastali kao država u jednom trenutku raspadom jedne druge države, a drugi su radili u kontinuitetu na tome pa nema smisla kada netko pita, a često to čujem, zašto bismo mi imali vizualno iskazan nacionalni identitet ako to nemaju ni drugi. To se odnosi i na hrvatsku zastavu, moj prijedlog, dakle crveni, bijeli i plavi kvadrati bez grba, koji također ima kvadrate, bio bi puno jednostavniji i lakše pamtljiv, ionako nas cijeli svijet vizualno pamti po nogometnim dresovima. Kada se pojavi srpska zastava uz hrvatsku ponekad se one pobrkaju, da su usvojili moje rješenje imali bismo elemente na zastavi koje nema nitko. Pogledajte kakvu jednostavnu, a svima poznatu, zastavu ima Japan, crveni krug na bijeloj podlozi, a usvojena je tek 1998. Kad se pojavim u medijima sa svojom verzijom zastave, koju sam predložio u lipnju 1990., napadnu me da hoću mijenjati zastavu, ništa ne želim mijenjati, ja sam samo dizajner, ali nudim svoje prijedloge pa će možda netko jednom htjeti nešto s njima. Davor Bruketa voli reći da je moj identitet za Hrvatsku jači od onog službenog.
NACIONAL: Vizualni identitet temeljen na kvadratima neizbježna je asocijacija na vas, ali netko bi možda rekao da su kvadrati, odnosno povijesni i današnji hrvatski grb postojali davno prije vas.
Radi se samo o tome da sam izdvojio dva kvarata kao pojam i pretvorio ih u vizualni kod kao identitet Hrvatske. U intervjuu za njujorški Graphis, nakon finala u Rusiji u kojem smo napokon igrali u pravom dresu, s crveno-bijelim kvadratima, jer su Francuzi igrali u plavom, pitali su me jesam li bio sretan jer je tada kvadratni dizajn bio napokon afirmiran za cijeli svijet.
NACIONAL: S kojim od aktualnih predsjedničkih kandidata mislite da biste najviše mogli surađivati na brendiranju Hrvatske? Jer bili ste u radnoj skupini predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je radila na brendiranju Hrvatske.
Nažalost, to je završilo tako da nismo zaključili ništa. Ja sam Mariji Selak Raspudić dizajnirao logo kao vizualni koncept za kampanju: crveni i bijeli kvadrat u kojem je njezin lik te izlog stožera u Jurišićevoj ulici u Zagrebu, a mislim joj napraviti još jedan ili dva plakata. Marija Selak Raspudić kao kandidatkinja ima potencijala u odnosu na druge.
