Borislav Škegro dobiva 1.5 milijuna eura od države: U pozadini se krije zanimljiv slučaj

Intrigantan sudski spor izgubila je nedavno Republika Hrvatska, a povezan je s nekoć moćnim HDZ-ovim političarom koji je nakon dužnosti u vrhu domaće vlasti karijeru nastavio u investicijskom biznisu. Riječ je o Borislavu Škegri kojem će država, ako presuda koju je u njegovu slučaju izrekao Trgovački sud u Osijeku postane pravomoćna, morati platiti oko milijun i pol eura odštete i sudskih troškova, jer mu se nezakonito uplela u privatno poslovanje.

Inače, Škegru je još 1993. prvi predsjednik Franjo Tuđman uzeo za savjetnika za ekonomska pitanja. Dotad je radio kao zamjenik ravnatelja Ekonomskog instituta, a bio je i član savjeta Narodne banke Hrvatske. Tuđman ga je 3. travnja 1993. imenovao potpredsjednikom Vlade zaduženim za gospodarstvo u Vladi Nikice Valentića. Autor je i Stabilizacijskog programa iz 1993. godine, a javnost ga pamti kao omraženog ministra koji je uveo PDV. Iako je sve u vezi s uvođenjem tog poreza pripremio ondašnji ministar Božo Prka, uveden je 1998. kada je na čelo Ministarstva financija došao upravo Škegro.

“Odgovorno tvrdim da nakon uvođenja PDV-a neće doći do pada standarda, da će i u 1988. godini realne plaće i realne mirovine porasti. Što to znači? To ništa drugo ne znači nego da će ljudi živjeti bolje nego što su živjeli”, rekao je u rujnu 1997. Škegro. Godinu i pol poslije, Tuđman je na sjednici Vijeća za strateške odluke ukinuo PDV na kruh, mlijeko, knjige i lijekove s popisa HZZO-a.

Uperio pištolj

Javnost zasigurno pamti i Škegrin incident s novinarkom koja ga je optužila da je, nezadovoljan njezinim tekstom, uperio u nju pištolj, no na kraju nije osuđen jer je sud prihvatio njegove tvrdnje da je sve bila samo šala. Potkraj 1999. njegova imovinska kartica sastojala se od dvosobnog stana u Zagrebu te Hyundai Ponyja. Godinu dana nakon završetka mandata u Vladi 2001. odlazi u Varteks, najveću hrvatsku tvornicu tekstila i odjeće, gdje je obnašao dužnost izvršnog direktora. Obnovio je zgradu Varteksa na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.

S poslovnim partnerima 2003. osniva fond Quaestus Private Equity, gdje radi na položaju direktora. Zatim 2007. osniva Quaestus savjetovanje i Quaestus Invest. U Škegrinu fondu Quaestus karijeru je gradio Ante Ramljak, nekadašnji Vladin povjerenik za Agrokor, a sa Škegrom se tradicionalno povezuje i bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić, koja je smatrana predvodnicom skupine Borg zbog koje je zamalo pala prva vlada premijera Plenkovića.

Vruće informacije: Krah optužbi protiv hrvatskih narkobosova koji su bili spremni raznijeti zgradu

Sredinom 2010. govorilo se o njegovu mogućem povratku u Vladu. Kao uvjet za prihvaćanje dužnosti tražio je “odriješene ruke kao što ih je imao u vrijeme Franje Tuđmana”. Na kraju je ipak postao samo ekonomski savjetnik predsjednice Vlade Jadranke Kosor. Kada se pojavila rupa u proračunu, savjetovao joj je ukidanje kriznog poreza i nulte stope PDV-a. Sada Škegri stiže nepravomoćna presuda Trgovačkog suda u Osijeku prema kojoj mu Republika Hrvatska mora platiti golem novac pa on mirno može u lagodnu mirovinu. Tužbu protiv države podnijela je njegova tvrtka Aequitas upravljanje koja je upravljala fondom Quaestus nekretnine d.d. kao zatvorenim investicijskim fondom za ulaganje u nekretnine. Prema ugovoru o upravljanju iz 2008., Škegrina tvrtka imala je pravo na naknadu za upravljanje od 2,5 posto prosječne godišnje neto vrijednosti imovine fonda koja se obračunavala i isplaćivala mjesečno.

Nezakonit rad

Država je Aequitas upravljanju, prema tužbi, nezakonito oduzela odobrenje za rad pa je Škegro morao predati upravljanje fondom tvrtki Fima global invest. Na taj su način od siječnja 2012. ostali bez prava na mjesečnu naknadu. Odluku o oduzimanju odobrenja za rad donijela je HANFA i Škegrina tvrtka odmah je izgubila mogućnost upravljanja investicijskim fondom. “U trenutku oduzimanja odobrenja za rad sva prikupljena sredstva u iznosu od 225.546.300 kuna bila su uložena u dugoročne nekretninske projekte te u manjem dijelu u dugoročne obveznice. U pogledu upravljanja napravljen je najveći dio posla jer su prikupljena sredstva bila gotovo 100 posto uložena, a takvo postupanje sasvim je predvidivo s obzirom na vrstu imovine u koju se sredstva ulažu. Poslovi promidžbe i prodaje dionica bili su dovršeni, kapital prikupljen, a preostali su administrativni poslovi kao pretežiti poslovi koji se imaju obavljati do 2015. godine”, objašnjavali su predstavnici Aequitas upravljanja u tužbi.

Iako je već u rujnu 2012. Visoki upravni sud ukinuo HANFA-ino rješenje ocijenivši ga nezakonitim, Škegrina tvrtka, ističu, pretrpjela je štetu jer mjesecima nisu dobivali naknadu. Tražili su, doduše, 3,2 milijuna eura odštete, no sud im je dosudio tek trećinu tog iznosa. Predstavnici države na sudu su objašnjavali kako je HANFA još 2009. utvrdila nepravilnosti u poslovanju Škegrina nekretninskog fonda. Tvrtka koja je njime upravljala dobila je rok da ih ispravi.

Doznajemo koji će biti prvi Turudićev potez nakon što preuzme DORH: Ima veze s Mamićem

No, umjesto toga, početkom 2011. utvrđuju se nove nezakonitosti, podsjetili su predstavnici države na sudu. Među ostalim, struktura ulaganja, koja je 60 posto investicija trebala usmjeriti na nekretnine, nije bila usklađena, pojedine poslovne odluke donesene su protivno interesima fonda, postojalo je neistinito izvještavanje agencije o prirodi pojedinih ulaganja, pojedina ulaganja nisu bila iskazana u poslovnim knjigama u skladu s računovodstvenim propisima, konsolidirani financijski izvještaji fonda nisu bili u skladu s računovodstvenim propisima… Zbog toga HANFA oduzima Aequitas upravljanju odobrenje za upravljanje tim fondom te im daje rok od godinu dana da se usklade sa Zakonom o investicijskim fondovima. Škegrina tvrtka pokušava rješenje srušiti na Upravnom i Visokom upravnom sudu, no to im 2011. ne uspijeva. HANFA iste godine pokreće nadzor u fondu te, među ostalim, utvrđuje i da dioničari na skupštini koja je održana u lipnju 2011. nisu imali cjelovite informacije o njegovu poslovanju.

Iduće godine nezadovoljni dioničari donijeli su odluku o likvidaciji fonda, što je predstavnicima države bio glavni argument protiv tužbe Škegrine tvrtke. “Nekoliko tvrtki tužilo je fond zbog štete, a i revizori su utvrdili da imovina fonda koja je klasificirana kao imovina namijenjena za prodaju nije bila vrednovana u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvještavanja”, isticali su predstavnici RH na sudu, dok su predstavnici Škegrine tvrtke priložili sudsku praksu prema kojoj je država odgovorna za nezakoniti rad državnih tijela i agencija.

Enormne ambicije

Branko Skerlev, koji je u Aequitas upravljanju bio zadužen za regulatorne poslove i komunicirao je s HANFA-om, u svom iskazu na sudu prisjetio se svih HANFA-inih odluka iz tog perioda.
“Odnosi s HANFA-om bili su dobri sve do početka nadzora 2010. godine. Dok su bili u nadzoru, sastavili su jedan zapisnik s kojim se nikako nismo mogli složiti. Od tada po mom mišljenju počinje tendenciozno postupanje HANFA-e. Sjećam se da je gospodin Škegro u prosincu 2010. bio pozvan na razgovor u HANFA-u, prije nego što su nam izdali zabranu obavljanja djelatnosti. Čuo sam da je sastanak završio brzo, uz psovke predsjednika HANFA-e, gospodina Ante Samodola, i njegovim izlaskom iz sobe za sastanke”, svjedočio je Škegrin suradnik.

Novi život Ivice Todorića: Uskoro bi se cijela situacija oko bivšeg šefa Agrokora mogla promijeniti

Borislav Škegro izjavio je da je do 2009. suradnja s HANFA-om bila normalna. “Ante Samodol bio je dio kružoka ljudi koji su imali enormne političke ambicije i koji su me doživljavali kao konkurenta. Prema zakonu, s kojim sam bio iznimno dobro upoznat, u prvoj godini poslovanja morali smo uložiti u nekretnine. U dogovoru s investitorom i Nadzornim odborom fonda tražili smo od HANFA-e da nas ne prisiljava na takvo ulaganje jer je to ekonomski besmisleno i opterećuje dioničare fonda. Sve za što nas je kasnije optuživala HANFA bilo je posljedica njezina pritiska na investiranje u nekretnine u vrijeme krize”, objašnjavao je na sudu Škegro. Doista su, zbog nametnutih rokova, investirali u četiri projekta.

Sva su ulaganja provedena po standardnom Questusovu ugovoru. Čak i kad bi drastično pala vrijednost projekta, fond bi na štetu partnera ostvarivao prinos i povrat glavnice, naveo je šef Aequitas upravljanja.

Povreda ugleda

“Te ugovore HANFA je u kasnijim nadzorima okarakterizirala kao loše, što je bio apsurd. U rujnu 2010. počeo je drugi nadzor HANFA-e. Tada su počele besmislice”, istaknuo je Škegro navodeći kako ulaganja u nekretnine koja su priznata u prvom nadzoru tada više nisu bila prihvatljiva. “Kad smo napokon dobili termin sastanka u HANFA-i, Samodol je doslovno urlao i poručio mi: ‘E sad ćeš vidjeti što će ti se dogoditi’. Nakon toga uslijedili su nadzori s namjerom da se pronađe bilo što, a krajnji rezultat bio je oduzimanje dozvole”, izjavio je, među ostalim, na sudu Škegro.
Početkom 2012. Ante Samodol više nije bio član Uprave, a s novom Upravom HANFA-e, prema Škegrinim riječima, nije bilo nikakvih sukoba. Objasnio im je da su trpjeli štetu od rujna 2011. do siječnja 2012. jer im je bila oduzeta licencija. Kasnije, do 2013., oštećeni su zbog povrede poslovnog ugleda.

Financijski vještak obračunao je štetu između rujna 2011. i rujna 2012. godine. Naime, u rujnu 2012. Visoki upravni sud ukinuo je rješenje HANFA-e kojim je Aequitas upravljanju oduzeta dozvola za rad. HANFA je, donoseći tu odluku, prema pravomoćnoj odluci Visokog upravnog suda, pogriješila jer nije Aequitasu omogućila da popravi poslovanje.

“Svi razlozi koje je HANFA navela ne mogu opravdati oduzimanje odobrenja za rad prije nego što je Aequitas upravljanje imalo mogućnost uskladiti svoje poslovanje s odredbama zakona, statuta, prospekta i Zakona o investicijskim fondovima. Zato se to ne može cijeniti kao zakonito i pravilno postupanje. Iz tako provedenih dokaza proizlazi da postoji odštetna odgovornost Republike Hrvatske za nastalu štetu jer postoji kauzalnost između radnji HANFA-e i nastale štete u vidu neisplaćene naknade za upravljanje”, zaključuje se u nepravomoćnoj presudi na koju i Škegrina tvrtka i država imaju pravo uložiti žalbe.