Najkonzervativnija vlada u povijesti vladavine Andreja Plenkovića, tako se u javnosti opisivala koalicija kojom je premijer Plenković kao svojeg najvažnijeg saveznika nakon nedavno održanih parlamentarnih izbora prigrlio Domovinski pokret, stranku koja nikada nije ni pokušala skriti svoje desno ideološko opredjeljenje. Čini se, međutim, da to što vodi vladu desnog predznaka ne utječe previše ni na premijera ni na njegova ministra policije Davora Božinovića.
To potvrđuje međuresorna skupina koja je formirana pri Ministarstvu unutarnjih poslova, a u kojoj su se okupili razni stručnjaci, sveučilišni profesori, znanstvenici i predstavnici udruga kako bi detaljno analizirali aktualni Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira kojim se regulira i odavanje prostituciji. Ideja koja se kuha u ovoj radnoj skupini jest da Hrvatska, kada je prostitucija posrijedi, preuzme takozvani švedski model, što je zapravo korak do legalizacije prostitucije jer se primjenom tog modela ne bi kažnjavale prostitutke nego isključivo klijenti.
Ministar Božinović zasad ovaj prijedlog ne namjerava javno iznositi, ali potporu za njegovu provedbu dobio je od premijera Plenkovića, u čijim redovima smatraju da koalicijski partneri iz Pokreta u vezi s ovom teme neće stvarati probleme. Probleme zato u ovom zakonu vide u dijelu MUP-a u kojem tvrde da je zakonski prijedlog pun rupa te da se na ovaj način otvara prostor kontaminiranim policijskim službenicima da se legalno i zakonito bave podvođenjem djevojaka.
Apsurdan segment
Najapsurdnijim dijelom priče smatraju baš to što se više neće kažnjavati seksualne radnice nego klijenti pa dio naših sugovornika postavlja pitanje pokušavaju li oni koji Božinoviću ovo sugeriraju legalizirati svoj biznis.
Kako tvrde, ovdje se nedovoljno razmišlja o posljedicama za te “mlade dame” i one koji kane koristiti njihove usluge, a sve ono što se pakira pod izmjene zakona nezadovoljnici nazivaju i zlonamjernom navlakušom.
Regulacijom prostitucije, prema tvrdnjama iz Božinovićeva resora, zapravo se osigurava snažnija zaštita žena, a iako je ideja razrađena prije parlamentarnih izbora, vjerojatno se baš zbog njih s njom nije javno istupalo. Postojeći zakon u Hrvatskoj doista jest apsurdan jer se njime kažnjavaju samo prostitutke, zbog čega je naša zemlja kritizirana i na razini Europske unije s obzirom na to da jedini u Europi primjenjujemo taj model.
Novi pristup
Kada se govori o radnoj skupini i spornom zakonu, upućeni u tematiku ne odbacuju mogućnost izrade potpuno novog zakona kojim bi se regulirala prostitucija, pri čemu bi stručnjacima nit vodilja trebala biti studija koju su proveli znanstvenici s Instituta “Ivo Pilar” na kojem se, međutim, zalažu za to da ni prostitutke ni klijenti ne budu kažnjeni za upuštanje u suglasan seksualni odnos za novac, čime bi se prostitucija dekriminalizirala baš kao primjerice u susjednoj Sloveniji ili Bosni i Hercegovini.
Taj prijedlog nije prihvaćen pa se sada govori o švedskom modelu kojemu su sklone razne feminističke udruge i dio pravnih stručnjaka. Kada je o kažnjavanju prostitutki riječ, one se prema postojećem zakonu kažnjavaju kao sudionice koje primaju novac, a riječ je o djelu koje datira još iz davne 1977. te ga se regulira Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira kojim se novčanom i zatvorskom kaznom sankcioniraju oni koji se odaju prostituciji. Trenutno su kazne za prostituciju od 20 do 100 eura ili pak 30 dana zatvora.
Mijenja se jedan od važnijih zakona u državi: ‘Bit će prilagođen sadašnjem vremenu’
Švedski model razvijen je u toj zemlji krajem devedesetih, a uporište pronalazi u feminističkoj tezi da je svaki oblik prostitucije zapravo svojevrsno seksualno ropstvo, zbog čega bi sve zemlje trebale raditi na njegovu ukidanju kažnjavanjem kupnje seksualnih usluga, ali i strategijom kojom bi se seksualnim radnicima i radnicama omogućio izlaz iz tih profesija. Hrvatska je, kada je prostitucija posrijedi, ujedno i jedina zemlja EU-a u kojoj se prostituiranje kažnjava zatvorskom kaznom, a kažnjavanju su podložni i oni koji dopuste da se u njihovu prostoru odvija bludničenje ili oni koji na bilo koji drugi način pomažu prostituciji. Takvi, osim mjesec dana zatvora, mogu biti kažnjeni i novčanom kaznom od 20 do 170 eura.
Zastarjeli zakon
Nedavno je znanstvena savjetnica na Institutu “Ivo Pilar”, dr. Ivana Radačić, upozorila da su seksualne radnice i radnici u našoj zemlji posve nezaštićeni i da se ne usude pozvati policiju znajući da mogu biti izloženi progonu. Upravo je ova potpredsjednica Radne skupine UN-a o diskriminaciji žena i djevojčica i suautorica projekta Regulacije prostitucije u Hrvatskoj.
Taj je projekt uključivao razgovore s 20 seksualnih radnika i radnika, ali i analizu prekršajnih i kaznenih presuda za prostituciju te razgovore s predstavnicima sudova i policije, ministarstava, saborskih odbora, nevladinih udruga i pravobraniteljstva, nakon čega se došlo do zaključka da je u Hrvatskoj nužno dekriminalizirati prostituciju, s čime se slažu i policajci i suci koji se u praksi susreću s ovom problematikom jer takvo što smatraju besmislenim s obzirom na to da su to uglavnom ljudi koji su u teškoj ekonomskoj situaciji, a do elitnih radnika policija u svakom slučaju vrlo rijetko dolazi.
Šuška se o ‘legalizaciji’ prostitucije u Hrvatskoj: Evo što je zapravo model koji mnogi najavljuju
Kako su društvene mreže promijenile svijet, tako su prema tvrdnjama upućenih utjecale i na prostituciju pa ona ulična praktički više i ne postoji. Lanjsko istraživanje koje je uz Ivanu Radačić provodila Rašeljka Krnić pokazalo je da se seksualne radnice mogu podijeliti u dvije skupine. Prvu čine one koje se tim poslom bave da bi preživjele, uglavnom je riječ o ovisnicama ili beskućnicama, a drugu one koje to smatraju poslom kao i svakim drugim. Sudionice ispitivanja imale su između 21 i 66 godina. Ispitivanje je obuhvatilo i dva seksualna radnika, a zanimljivo je da su sve ispitanice iz prve skupine, koja je brojčano manja, iznijele stav da bi prostitucija trebala biti legalna. Njihova su traumatična iskustva razlog za legalizaciju prostitucije, čime bi se, kako se vjeruje, i one prestale stigmatizirati te biti diskriminirane od društva, pa i institucija.
Ugrožena skupina
Sve ispitanice iz prve skupine i jesu imale neka traumatična iskustva s prostitucijom vezana mahom uz nasilje, dok su ispitanice iz druge skupine isticale i neka pozitivna iskustva iz posla kojim se bave. Prvu skupinu čine i ispitanice iz disfunkcionalnih obitelji koje su samostalno ušle u prostituciju najčešće kako bi financirale ovisnost o drogama. Sve uglavnom rade same, a samo je jedna rekla kako ju je na prostituciju prisilio partner ili neka organizacija koja se bavi prostitucijom. Kada su uistinu trebale novac, neke su radile i za sedam eura, bez nadzora nad lokacijom ili osobama kojima pružaju usluge, što ih je dovelo u ogroman rizik od nasilja.
Često rade pod opijatima, a podložne su i riskantnim ponašanjima kao što je primjerice seks bez zaštite. Dvije su radnice u ovom ispitivanju priznale da imaju neliječeni hepatitis, još dvije probleme s disanjem zbog grubog spolnog odnosa, a jedna i neliječeni HIV. Ove su žene u stalnom strahu od mogućih loših iskustava dok su s klijentima, a pojedine su iskusile i ekstremno traumatična iskustva te nasilje kako klijenata tako i partnera. Ne postoji ni razvijena strategija kojom bi se zaštitile od štetnih i riskantnih situacija ili napustile posao.
Nitko od onih iz prve skupine u kojoj su žene koje su prisiljene na prostituciju da bi preživjele nema ništa pozitivno reći o prostituciji, tek je jedna ispitanica rekla da je ranije imala ugodnih iskustava, no u većini slučajeva klijente opisuju kao grubijane koji misle da za mali novac mogu činiti što požele, a u nekim slučajevima čak su i policajci pokušavali dobiti seksualne usluge u zamjenu za zaštitu. U Hrvatskoj, prema riječima dr. Radačić, ne postoji sustav potpore za seksualne radnike, a istraživanje je otkrilo i kako policijske prakse variraju od grada do grada. U Zagrebu je tako fokus na uličnoj prostituciji koja je na izdisaju, dok u Splitu prate oglašavanje prostitucije putem oglasa i ulaze u stanove u kojima rade.
Propali pokušaji
U Zagrebu je nerijetko policiji pokazatelj toga da netko prodaje seksualne usluge to što stoji u sumnjivoj ulici, pogotovo ako je ranije uhvaćen u kaznenom djelu, pa tako seksualne radnice mogu imati problema i svaki put kada odu u dućan. Kada su posrijedi uhićenja preko oglasa, događalo se i da seksualne radnice na sudu završe isključivo zbog oglasa premda nisu uhvaćene u prekršaju. Osude se često temelje na priznanju, ali događalo se i da se presude donose bez dokaza i kada su se temeljile isključivo na tvrdnjama policajaca.
Prema posljednjim dostupnim podacima, u Hrvatskoj se od pružanja raznih vrsta seksualnih usluga godišnje obrne više od 300 milijuna, a procjenjuje se da se u našoj zemlji oko 2000 osoba bavi prostitucijom te da je prosječna cijena seksualnih usluga sto eura. Sami seksualni radnici s kojima su ove ispitivačice razgovarale zalažu se za legalizaciju prostitucije jer bi im to primjerice olakšalo dobivanje kredita, a na taj način legalizirali bi novac koji zarađuju, međutim, dobar dio njih ipak ne želi biti nigdje registriran jer su svjesni kakvu stigmu ovaj posao sa sobom nosi. Kada je o legalizaciji riječ, prva je zakon iz 1977. godine pokušala modernizirati Vlada pokojnog Ivice Račana, tadašnji ministar policije Šime Lučin otvoreno se založio za legalizaciju prostitucije, što je izazvalo žestoke osude javnosti.
Kasnije se ovom temom u Vladi Zorana Milanovića bavio Ranko Ostojić, koji je svojedobno predstavio zakon kojim se visokim kaznama trebalo kažnjavati i klijente i prostitutke, no Milanović na takvo što nije želio pristati, štoviše zbog tog je prijedloga javno kritizirao Ostojića pa zakon nije ni došao na glasanje iako je uvršten na dnevni red Sabora u mandatu Tihomira Oreškovića, čija je Vlada ubrzo pala pa se o spornom zakonu poslije nije ni govorilo. Sada je na redu Božinović koji bi u novoj konzervativnoj vladi doista mogao olakšati rad seksualnim radnicama i radnicima.
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.