Vrhovni sud Brazila u četvrtak je odbio zahtjev bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara da mu se privremeno vrati putovnica kako bi mogao prisustvovati inauguraciji novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa u Washingtonu sljedeći tjedan.
Sudac Alexandre de Moraes, kojeg je Bolsonaro često nazivao svojim osobnim neprijateljem, rekao je u presudi da Bolsonaro trenutno nema položaj koji bi mu omogućio da predstavlja Brazil na događaju i da bivši predsjednik nije na odgovarajući način dokazao sudu da je bio pozvani.
KAKO BRAZILSKA POLICIJA KAŽE DA JE BOLSONARO KUVAO DRŽAVNI UDAR KAKO BI OSTAO NA DUŽNOSTI
Bolsonaru, protiv kojeg se vodi nekoliko opsežnih istraga, uključujući i navodni pokušaj da ostane na dužnosti unatoč izbornom porazu, savezna je policija prošle veljače oduzela putovnicu jer se smatralo da postoji opasnost od bijega. On negira optužbe koje mu se stavljaju na teret.
Bolsonaro je odgovorio na presudu u četvrtak X optužujući brazilski pravosudni sustav za politički progon protiv njega, uspoređujući svoju situaciju s pravnim slučajevima u SAD-u protiv Trumpa. Rekao je da je Trump “nadvladao pravosudni aktivizam. I ja ću ga nadvladati”.
Bivši brazilski predsjednik zatražio je dopuštenje da napusti zemlju od 17. do 22. siječnja kako bi prisustvovao inauguracijskoj ceremoniji 20. siječnja i latinoameričkom inauguracijskom balu. Bolsonaro, otvoreni obožavatelj Trumpa, rekao je 8. siječnja na svojim kanalima društvenih medija da je “vrlo sretan zbog ovog poziva”.
“Predstavljat ću konzervativne, desničarske, dobre, brazilske ljude tamo u Sjedinjenim Državama, ako Bog da”, rekao je Bolsonaro.
Kada je de Moraes u subotu od Bolsonarovih odvjetnika zatražio dokaze o njegovom pozivu, oni su proslijedili pozivno pismo koje su potpisali supredsjedatelji odbora za inauguraciju Steve Witkoff i Kelly Loeffler.
Ipak, de Moraes je tvrdio da Bolsonaro nije adekvatno dokazao da je bio pozvan na inauguraciju. U presudi je de Moraes slijedio preporuku glavnog tužitelja Paula Goneta, koji je u srijedu rekao da Bolsonarov privatni interes za putovanje nije prevagao nad javnim interesom da mu se zabrani putovanje u inozemstvo.
De Moraes je rekao da Bolsonaro i dalje postoji opasnost od bijega i dodao da je bivši predsjednik zagovarao da njegovi pristaše koji se suočavaju sa pravnim problemima u slučajevima koji uključuju njihovu političku odanost trebaju napustiti zemlju i tražiti azil. Stotine Bolsonarovih pristaša uključenih u nemire 8. siječnja 2023. u glavnom gradu Brasiliji napustili su Brazil kako bi izbjegli kazneni progon.
Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva neće prisustvovati Trumpovoj inauguraciji.
Savezna policija zaplijenila je Bolsonarovu putovnicu u veljači 2024., tijekom racije u vezi s istragom o tome jesu li on i glavni suradnici planirali ignorirati rezultate izbora 2022. i organizirati ustanak kako bi poraženi desničarski vođa ostao na vlasti.
Vrhovni sud Brazila prethodno je odbio Bolsonarov zahtjev da mu se vrati putovnica, u ožujku 2024., nakon poziva izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Prošlog studenog savezna policija službeno je optužila Bolsonara i 36 drugih, uključujući visoke vojne časnike, za pokušaj državnog udara. Gonet, glavni tužitelj, odlučit će hoće li optužiti Bolsonara ili odbaciti istragu.
Pravni stručnjaci vjeruju da bi Bolsonaro mogao biti optužen i da bi mu se moglo suditi u drugoj polovici 2025. na Vrhovnom sudu zbog navodnog krivotvorenja njegovog statusa cijepljenja protiv COVID-19. Analitičari također kažu da postoji razumna šansa da mu se sudi prije 2026. zbog navodne pronevjere dragulja koje su mu poklonile vlasti Saudijske Arabije.
Bivši predsjednik poriče da je pokušao ostati na dužnosti nakon tijesnog izbornog poraza 2022. od svog ljevičarskog protivnika Lule.
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Brazilska veleposlanica u SAD-u Maria Luiza Viotti prisustvovat će Trumpovoj inauguraciji, priopćila je vlada u četvrtak Associated Pressu. Predsjednik Lula nije bio službeno pozvan na ceremoniju.
Trump je na svoju inauguraciju pozvao neke globalne čelnike, uključujući predsjednika Kine Xi Jinpinga i predsjednika Argentine Javiera Mileija.