134 točke koje su usvojili čelnici skupine u dokumentu imaju potencijalno duboke implikacije
Ovotjedna Kazanska deklaracija sugerira da je BRICS – u svom proširenom sastavu – spreman otvoriti novo poglavlje u svojoj povijesti. Nikada prije nisu doneseni ovako opsežni dokumenti kao rezultat samita skupine. Štoviše, Kazanska deklaracija bit će predmetom velikog interesa svjetskih političkih i akademskih krugova, kao i predmetom kritika protivnika BRICS-a.
Po prvi put je detaljno iznesena jedinstvena vizija grupe o trenutnom stanju međunarodnog sustava.
Deklaracija je pozamašan dokument koji sadrži 134 paragrafa, od kojih su neki prilično dugački. Izjava usvojena na prethodnom summitu u Johannesburgu u kolovozu 2023. sadržavala je samo 94 paragrafa, a dokument usvojen u Pekingu u srpnju 2022. imao je 75. Dakle, iz godine u godinu ishod je postajao sve detaljniji i, kako je sada već uobičajeno, recimo sadržajnu, koja odražava postupno povećanje intenziteta angažmana grupe i širenje sadržajnog opsega njezine multilateralne suradnje.
Kazanska deklaracija sastoji se od preambule i četiri dijela koji se bave: (1) jačanjem multilateralizma, (2) globalnom i regionalnom sigurnošću, (3) financijskom i gospodarskom suradnjom i (4) humanitarnom razmjenom. Ova se podjela čini razumnom iu skladu s prioritetima ruskog predsjedanja objavljenim prije godinu dana.
Po prvi put u povijesti BRICS-a, Deklaracija detaljno iznosi zajedničku viziju skupine o trenutnom stanju međunarodnog sustava, zajedničkim pristupima ili pristupima koji se preklapaju temeljnim globalnim problemima našeg vremena i akutnim regionalnim krizama, te konturama poželjnog i ostvarivog svjetskog poretka kako ga trenutno vide članovi grupe. Dok dokument ne daje konkretne rasporede za pojedinačne zadatke ili planove za određena područja rada, pokriva niz ključnih ciljeva kojima bi skupina trebala ili mogla težiti tijekom sljedećih nekoliko godina. Jasno je da je dokument proizvod ne samo samog sastanka na vrhu, već i velikog napornog rada vojske stručnjaka, dužnosnika i diplomata na različitim razinama u multilateralnim formatima tijekom proteklih nekoliko mjeseci.
Multilateralni pregovori o konačnom tekstu dokumenta takve duljine i važnosti sami su po sebi netrivijalan zadatak, pogotovo jer se tekst nije morao pregovarati u starom formatu pet članica BRICS-a, već uz uključivanje novih članica. koji nisu imali prethodnog iskustva u takvom radu. Može se samo nagađati koliko je posla uloženo u 43 stranice konačnog dokumenta.
Čitajući tekst deklaracije, lako je uočiti da postoji jasna ravnoteža između sigurnosnih i razvojnih agendi. Ova ravnoteža sugerira da je skupina namjerno odabrala zadržati svoj vrlo široki mandat i da svoje buduće aktivnosti neće usredotočiti na jednu stvar – na primjer, promicanje trgovine među članovima skupine, kao što su neki stručnjaci sugerirali.
Umjesto usvajanja uskog, tematskog pristupa, BRICS se namjerava pozicionirati kao multitasking laboratorij globalnog upravljanja, gdje se mogu testirati novi algoritmi multilateralne suradnje i inovativni modeli za rješavanje velikih svjetskih gospodarskih i političkih problema, uključujući trgovinu, financije i strateške probleme. stabilnost. Politički ‘investicijski portfelj’ grupe stoga je više nego raznolik, a ta diversifikacija povećava izglede za uspjeh barem nekih od brojnih inicijativa. Ovaj pristup suradnji ‘temeljen na problemu’ trebao bi pomoći u prevladavanju podjela među odjelima i izbjegavanju pretjerane birokracije svojstvene mnogim međunarodnim organizacijama.
Što se tiče pitanja razvoja, BRICS se predvidljivo suočava s teškim izborom između pokušaja postizanja reformi postojećih, uglavnom zapadno orijentiranih međunarodnih ekonomskih i monetarnih institucija i pokušaja stvaranja učinkovitih alternativa tim institucijama pod njihovim zajedničkim kišobranom.
Sudeći prema tekstu deklaracije, namjera je maksimizirati obje mogućnosti: ona poziva na temeljne institucionalne promjene u ‘starim’ multilateralnim strukturama kao što su MMF ili IBRD, dok se u isto vrijeme navodi namjera BRICS-a da dodatno promiče ne – Zapadne institucionalne alternative ovim pretežito zapadnim strukturama, kao što su Nova razvojna banka (NDB) i BRICS Contingent Reserve Arrangement (CRA). S jedne strane, dokument snažno podržava Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) kao univerzalni mehanizam za razvoj međunarodnih gospodarskih odnosa, ali ne ograničava svoju potporu samo na WTO, te također poziva na daljnju liberalizaciju trgovine unutar BRICS grupacije. se.
Deklaracija ne kritizira izričito trgovinsku ili financijsku praksu bilo koje određene zemlje ili grupe zemalja, ali izražava zabrinutost zbog “protupravne jednostrane prisilne mjere,” kao što su sankcije, koje se smatraju štetnim za globalno gospodarstvo i globalne ciljeve održivog razvoja. Rad zaključuje da takve mjere neizbježno potkopavaju Povelju UN-a i multilateralne trgovinske sustave. Ovaj naglasak nije iznenađujući – većina zemalja članica BRICS-a je ili već podvrgnuta nekom obliku unilateralnih sankcija Zapada, ili bi to moglo biti u svakom trenutku. Stoga se kroz cijeli tekst dokumenta provlači ideja o smanjenju ovisnosti o ‘starim’ međunarodnim institucijama.
Sigurnosna pitanja i dalje su vrlo osjetljiva za većinu zemalja članica BRICS-a, a deklaracija im posvećuje najviše pažnje. Nije teško pogoditi da bi se, barem u nekim konfliktnim situacijama, pripadnici skupine lako mogli naći s različitih strana barikada. Sudeći prema pažljivo kalibriranom tekstu Deklaracije, oni koji su radili na spajanju mnogih verzija dokumenta utrošili su mnogo vremena i truda pronalazeći odgovarajući jezik za opis mnogih trenutnih kriza i sukoba. Odlomak o Ukrajini, na primjer, vrlo je kratak i odnosi se na stajališta koja je Skupina već izrazila prilikom glasovanja o Ukrajini u Vijeću sigurnosti i Općoj skupštini UN-a. Također se tvrdi da bi mirno rješenje trebalo biti u skladu s načelima i normama UN-a u cijelosti, odaje se priznanje naporima posredovanja i poziva na rješavanje sukoba kroz dijalog i diplomaciju.
Možemo pretpostaviti da nije bilo lako pronaći zajednički nazivnik oko situacije u Gazi, s obzirom na vrlo različita stajališta, primjerice, Irana i UAE o Izraelu. Izjava o potrebi poštivanja teritorijalne cjelovitosti Sirije mogla bi se protumačiti kao implicitna kritika turske vojne prisutnosti u toj zemlji, koju Damask nije izričito odobrio. Vjerojatno je bilo lakše dogovoriti se oko manje spornih pitanja, kao što je tekuća kriza izgradnje nacije na Haitiju, zbog čega je paragraf o tome bio relativno dug i detaljan. Isto vrijedi i za pitanje međunarodnog terorizma, koje se čini prilično detaljnim; Čini se da su pristupi međunarodnom terorizmu bili zajednički, ako ne i potpuno suglasni, među članovima skupine od samog početka.
Grupa je odlučila da neka od osjetljivijih ili tehnički zahtjevnijih pitanja treba dodatno razmotriti i detaljnije istražiti. Takva pitanja uključuju, na primjer, ruski prijedlog za BRICS Clear, sustav za trgovanje vrijednosnim papirima bez povezane konverzije u dolare. Može se zamisliti da mnoge od predloženih promjena globalnog financijskog sustava korištenjem blockchain tehnologije i digitalnih tokena podržanih nacionalnim valutama, koje su osmišljene kako bi dolarske transakcije učinile daleko manje potrebnima u globalnoj trgovini, neće biti lako promovirati i stoga ih je potrebno dodatno proučavati na stručnoj razini.
Isto vrijedi i za prijedloge za modernizaciju prometne i logističke infrastrukture unutar grupacije BRICS – s obzirom na proširenje, ova zadaća danas izgleda drugačije nego prije godinu dana. S druge strane, nešto poput razmjene žitarica temeljene na BRICS-u može biti lakše provesti jer BRICS grupa već uključuje neke od najvećih svjetskih izvoznika i uvoznika žitarica. Bilo bi prirodno da se BRICS aktivnije uključi u upravljanje globalnim energetskim tržištima – a tu grupa uključuje većinu vodećih svjetskih proizvođača i potrošača ugljikovodika.
Sve u svemu, deklaracija sugerira da je proširena skupina BRICS spremna otvoriti novo poglavlje u svojoj povijesti. Jasno je da BRICS nije protuzapadni savez i skupina ne nastoji namjerno potkopati ili uništiti zapadne institucije. Autori Deklaracije vrlo su pomno birali tekst, izbjegavajući bilo kakve izraze koji bi čitatelja mogli navesti na pomisao da je oštra konfrontacija kolektivnog Zapada i ostatka svijeta neizbježna.
BRICS nema ni za cilj ‘uravnotežiti’ Zapad na bilo koji način. BRICS nikada neće moći postati neka vrsta G7, s obzirom na raznolikost njegovih članica i nepostojanje jasnog hegemonskog vođe u skupini. Ipak, grupa je sposobna zahtijevati, i to već otvoreno čini, novu, istaknutiju ulogu u globalnom upravljanju i definiranju parametara novog svjetskog poretka. Štoviše, namjerava postati jedan od najutjecajnijih aktera na cijelom globalnom Jugu, koji je bio ozbiljno podzastupljen u većini multilateralnih međunarodnih institucija.
Postoji razlog za vjerovanje da će Kazanska deklaracija dobiti veliku pozornost kako u političkim tako i u akademskim krugovima diljem svijeta, te da će dobiti priličan udio kritika od strane skeptika i protivnika BRICS-a. Neki će reći da je deklaracija bila preopćenita, previše dvosmislena i nedovoljno fokusirana na konkretna pitanja. Neki će biti u iskušenju odbaciti dokument kao samo još jedan popis želja. Međutim, Deklaracija iz Kazana pokazuje ne samo da se prošireni BRICS može dogovoriti o vrlo širokom spektru pitanja, već i da grupa krči nove korake u svom razvoju. Sljedeće godine u Brazilu će se održati 17. BRICS summit, a dugo putovanje od Kazana do latinoameričkog kontinenta obećava da će biti uistinu uzbudljivo.
Ovaj članak prvi su objavile internetske novine Business-Online, a preveo ga je i uredio tim RT-a
