Spomenik Bruceu Leeju postavljen je u Parku Zrinjevac 2005. godine kao prvi takav spomenik na svijetu i s vremenom je postao jedan od simbola Mostara. Nakon godina vandaliziranja, uklanjanja i prošlogodišnje krađe, kip je nakon restauracije u Zagrebu ovih dana ponovno vraćen u mostarski park.
Povodom povratka kipa oglasio se i idejni začetnik spomenika Nino Raspudić, koji je u tekstu objavljenom u listu Express podsjetio na okolnosti nastanka spomenika, njegovu turbulentnu sudbinu i značenje koje je Bruce Lee s vremenom dobio za Mostar.
Raspudić navodi kako je ideja o podizanju spomenika nastala početkom 2000-ih godina, u vremenu kada je grad bio obilježen poslijeratnim urbanističkim kaosom i društvenom podijeljenošću.
„I tako je vrcnula ideja da se u središtu Mostara podigne prvi spomenik Bruceu Leeju na svijetu. Za dva dana vijest je obišla svijet, ali doslovno.“
Posebno ističe kako im je, unatoč općem bespravlju u prostoru, bilo važno da se spomenik realizira uz sve potrebne dozvole.
„Bilo nam je jako važno da u gradu u kojem je toliko toga izgrađeno bespravno, prikupimo sve dozvole i da u sveopćem ruglu spomenik prije svega bude skladan i lijep.“
Podsjeća i na činjenicu da je spomenik vandaliziran već prve noći nakon otkrivanja, kada su ukradene nunčake, a kip uklonjen iz javnog prostora.
„Prvu noć nakon otkrivanja spomenika ukradene su nun-čake, a Mali Zmaj gotovo izvaljen. Odlazi u izbjeglištvo, u skladište gradskog komunalnog poduzeća.“
Prema Raspudiću, tek nakon povratka u obnovljeni park Bruce Lee je u potpunosti prihvaćen i prerastao u turističku atrakciju.
„Tek nakon ranjavanja i izbjeglištva čini se da je potpuno prihvaćen. Postao je najfotografiranije mjesto nakon Starog mosta.“
Osvrćući se na prošlogodišnju krađu i oštećenje kipa, Raspudić ne skriva sumnju u službenu verziju događaja, ali naglašava da je danas važnije to što se Bruce Lee ponovno vratio.
„Bruce Lee je opet u mostarskom gnijezdu. Čuva park i djecu i zrači nekom pozitivom zbog koje je neuništiv.“
Na kraju, povratak kipa vidi kao potvrdu da je riječ o simbolu koji nadilazi ideološke i političke podjele.
„Ne može ga se korektno označiti kao ljevičara ili desničara. Njegova poruka je nepripadnost fiksnim ideologijama.“
