Bruxelles potresa skandal koji miriše na hladnoratovski triler, a u središtu se našla europska povjerenica za proširenje Marta Kos. Iz Slovenije stižu teške optužbe koje tvrde da je visoka dužnosnica Europske komisije zapravo bila suradnica zloglasne jugoslavenske tajne policije. Dok slovenska oporba vadi dokumente iz prašnjavih arhiva, Europska komisija pokušava ugasiti požar tvrdnjama da je Kos prošla sve provjere, no duhovi Udbe očito ne daju mira europskoj administraciji usred još jedne užarene kampanje.
Glavni udarac zadao je istraživač Igor Omerza svojom novom knjigom znakovitog naslova “Komisarka”, koja je uz veliku pompu predstavljena usred Europskog parlamenta u Strasbourgu. Autor u knjizi iznosi šokantne tvrdnje da dokumenti iz arhiva jugoslavenske političke policije ne lažu te da dokazuju kako je “Marta Kos bila registrirana kao suradnica tajne službe bivše države”. Prema tim dokumentima, povjerenica za proširenje navodno je operirala pod kodnim imenima Tara i Blanka, što baca potpuno novo svjetlo na njezinu prošlost prije ulaska u visoku diplomaciju.
Ove optužbe izravno udaraju na vjerodostojnost Marte Kos jer, kako tvrdi Omerza, oni izravno demantiraju njezine izjave dane pred Europskim parlamentom 2024. godine. Tada je Kos na saslušanju oštro “negirala bilo kakvu suradnju s Udbom ili drugim represivnim tijelima”, no novi arhivski nalazi sugeriraju da je istina možda bila duboko zakopana pod kodnim imenima. Ako se dokaže da je lagala zastupnicima, njezina pozicija u Kolegiju povjerenika mogla bi postati neodrživa, unatoč zaštiti koju joj trenutno pruža vrh Komisije.
‘Komisija nema daljnjih komentara’
Bruxelles se za sada drži stroge birokratske linije obrane, pokušavajući cijelu priču prikazati kao završen proces. Glasnogovornik Komisije kratko je poručio da je “povjerenica Kos prošla opsežan i temeljit proces provjere kako bi se pridružila Kolegiju povjerenika”, dodajući da je Europski parlament odobrio njezino imenovanje i da “Komisija nema daljnjih komentara”. Ipak, ovakav šturi odgovor teško će utišati kritičare, pogotovo kada se u srcu Europe javno prezentiraju knjige o špijunskoj prošlosti njezinih čelnika.
Cijela afera ima i snažan predizborni miris jer se Slovenija nalazi u jeku intenzivne kampanje za izbore koji se održavaju 22. ožujka. Glavni pokretač ove priče je stranka SDS Janeza Janše, koja je i ranije, čim je Kos nominirana, upozoravala na njezine mrlje iz prošlosti. Janšini zastupnici, predvođeni Romanom Tomc, koriste knjigu “Komisarka” kao politički malj protiv vlade Roberta Goloba, ali i kao dokaz da Bruxelles namjerno žmiri na sumnjive biografije svojih povjerenika. Dokumenti koji navodno povezuju “Taru” i “Blanku” s aktualnom povjerenicom za proširenje izazvali su pravu konsternaciju među zastupnicima koji se zalažu za lustraciju unutar europskih institucija. Pitanje koje visi u zraku je kako je moguće da je “opsežan i temeljit proces provjere” previdio registraciju u arhivima tajne policije o kojima piše Omerza. Kritičari ističu da bi povjerenica zadužena za proširenje i vladavinu prava u drugim zemljama trebala biti iznad svake sumnje, a ne meta optužbi za špijunažu u korist propalog režima.
Ova drama u Strasbourgu pokazuje da se ovaj dio Europe i njegove tajne službe ne daju lako izbaciti iz hodnika moći. Dok se Komisija skriva iza procedure, slovenska oporba ne planira stati dok se do kraja ne razjasni je li Marta Kos uistinu bila “suradnica Udbe pod kodnim imenima”. Bez obzira na ishod izbora u Sloveniji, sjena Tare i Blanke nastavit će pratiti povjerenicu, podsjećajući nas da prošlost, ma koliko duboko bila zakopana u arhivima, uvijek može uvijek isplivati na površinu.
