Zadržavanje kolovoške inflacije na razini iz prethodnog mjeseca rezultat je toga što je ubrzavanje rasta cijena usluga, a u maloj mjeri i cijena energije te industrijskih proizvoda, u potpunosti nadomjestilo usporavanje rasta cijena hrane, piše u komentaru Hrvatske narodne banke (HNB).
Prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.), u kolovozu je na godišnjoj razini iznosila 4,1 posto, isto kao i u srpnju.
Pritom je, istaknuli su analitičari središnje banke, zadržavanje inflacije na razini iz prethodnog mjeseca rezultat toga što je ubrzavanje rasta cijena usluga, na 6,4 posto u kolovozu s 5,7 posto u srpnju, a u maloj mjeri i cijena energije, na 2,5 s 2,4 posto, te cijena industrijskih proizvoda, s rastom od 0,5 posto u odnosu na 0,4 posto u srpnju, u potpunosti nadomjestilo usporavanje rasta cijena hrane, na 6,2 sa 6,6 posto u sedmom mjesecu ove godine.
Unatoč usporavanju rasta cijena hrane u kolovozu, napominju, cijene hrane najviše pridonose ukupnoj inflaciji mjerenoj nacionalnim pokazateljem. Takom ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 4,1 posto hrana pridonosi s dva postotna boda, a usluge s 1,7 postotnih bodova. Iz HNB-a ističu da se razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije u kolovozu blago povećala u odnosu na prethodni mjesec, na 0,5 postotnih bodova, no što je puno manje nego prije godinu dana kada je iznosila 1,2 postotna boda.
Naime, ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u kolovozu 2025. blago ubrzala, na 4,6 posto, s 4,5 posto u srpnju, uglavnom kao rezultat ubrzavanja rasta cijena usluga, na 7,1 sa 6,6 posto u srpnju. U puno manjoj mjeri, navode iz HNB-a, ubrzao se rast cijena energije i industrijskih proizvoda, dok se istovremeno rast cijena hrane usporio.
Došlo je do blagog ubrzanja rasta cijena energije, na 2,7 posto u kolovozu s 2,6 posto u srpnju, unatoč, ističu HNB-ovi analitičari, mjesečnom pojeftinjenju energenata koje odražava smanjenje cijena sirove nafte na svjetskom tržištu u kolovozu, na što je djelovala povećana ponuda, osobito iz zemalja OPEC-a +, uz istovremeno pojačanu zabrinutost oko rasta globalne potražnje. “Zabrinutost zbog viška ponude dodatno je potaknula najava OPEC+ zemalja o povećanju proizvodnih kvota od rujna”, dodaju.
Rast cijena industrijskih proizvoda je, pak, ubrzao na 0,4 posto, s 0,3 posto u srpnju. S druge strane, inflacija cijena hrane je, nakon izraženog ubrzavanja u prethodna tri mjeseca, u kolovozu usporila na 6,6 posto sa sedam posto u srpnju. Uslijed usporavanja rasta cijena hrane njihov se doprinos ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena u kolovozu smanjio na 1,9 postotnih bodova, dok se doprinos cijena usluga povećao na 2,3 postotna boda, piše u HNB-ovom komentaru.
Uslijed ubrzavanja rasta cijena usluga i industrijskih proizvoda, temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, u kolovozu je ubrzala na 4,1 posto, s 3,8 posto u srpnju. Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja je u kolovozu blago ubrzala, na 2,1 posto s dva posto u srpnju, pa je razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u kolovozu ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, navode iz HNB-a. Inače, Hrvatska je nakon Estonije (6,2 posto), imala najvišu stopu inflacije u eurozoni.
