VIS —U subotu, 25. listopada 2025., u sklopu Sabatine u Podšpilju na otoku Visu, održalo se stručno kušanje mladih vugava “Bugava 2025 wine tasting” kao dio projekta „Vinske staze otoka Visa“, koji mapira i promovira vinsku rutu otoka, a provode ga Turistička zajednica grada Visa i Turistička zajednica grada Komiže te UNESCO Global Geopark Viški arhipelag, uz potporu Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.
Organizator kušanja je renomirani projekt ocjenjivanja i vinski časopis Vinske zvijezde.
Kušanje mladih vugava (viški: bugava) organizirano je u jutranjim satima uz stručno povjerenstvo: dr. sc. Stipe Ivić, (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split); Ema Rakuljić, dipl. ing. agr., enologinja, certificirana ocjenjivačica vina (Markus vina); Davor Šestanović, dipl. ing. agr., certificirani ocjenjivač vina (HAPIH); Ilda Stanojević, dipl. ing. agr., ocjenjivačica (Vis) i Alen Zadravec, ing. agr., tehnolog i konzultant. Nakon kušanja ocjenjivači su iznijeli svoje dojmove o vinima 2025, naglasivši da je berba bila iznimno dobra i da su sva vina, u ovoj ranoj etapi, jako izražajna, voćna i najvažnije – bez mana.
“Vugava se mora osjetiti u čaši.”
Na okruglom stolu „Bugava jučer, danas, sutra – izazovi od vinograda do stola“ dr. sc. Stipe Ivić naglasio je prepoznatljivost sorte, potrebu za razmjenom znanja i fokus na kvalitetu:
– Na ovom smo kušanju otkrili smo puno bolja, aromatičnija, punija vina nego nekada prije. U svima je vinima vidljiva prepoznatljivosti sorte i to nas oduševljava. Vidi se da vinari rade u skladu sa strukom. Rekao bih sa sigurnošću da je u poljoprivredom smislu napravljen zaista najveći pomak upravo u enologiji. Vugava vam je dana, kao zalog vaših predaka, da se o njoj brinete na adekvatan način i veselim se da to i radite. Moramo dijeliti informacije, pomoći jedni drugima, ne smijemo se zamarati količinama, moramo se fokusirati na kvalitetu i napraviti da se zaista vugava osjeti u čaši i da se zna da je to autohtona viška bugava.
Vinarima je preporučena redovita kontrola sumpora, pogotovo za ona vina koja će odležavati druže vremena i ona koja su u drvu, jer u protivnom može doći do lomova, oštećenja, bolesti i mana vina koje je kasnije teško liječiti.
– Što je najbolje raditi sa vinom? Što manje intervencija, to bolje! Ako vino ima ugodne i svježe arome obavezni su zatvoreni pretoci. Ne mora to biti otvoreni pretok, kako smo mi nekada učili, da prvi pretoci moraju biti otvoreni kako bi se sve više aroma sačuvalo. Sad su naglašeni acetati, esteri, voćni esteri, etilni esteri, cvjetne i sekundarne arome. Tercijarne dolaze s odležavanjem vina, bilo da se radi o inox bačvama ili o barrique bačvama. Bugava je specifična, s visokim alkoholima i visokim kiselinama. Moguća je i malolaktična fermentacija – s bugavom imate široku paletu „igranja“ s vašim vinima, ali uz pametnu kontrolu i pametno vođenje. – dodao je dr. sc. Stipe Ivić.
Alen Zadravec, tehnolog i konzultant, osvrnuo se na stanje u vinogradima i naglasio:
– Crvenilo koje smo vidjeli u nekim vinogradima, ne mora uvijek značiti da je u pitanju baš cvrčak; kako mnogi govore. Može tu biti i „bois noir“ (crno drvo) ili neka druga zaraza fitoplazme, što treba posebno istražiti. Dodatno bih upozorio na važnost načina rezanja, počelo se rezati čim bliže starom drvu da to lijepo izgleda. Nije bitno da loza lijepo izgleda, treba napravit „vrata“. Naši su stari „ranu na lozi“ jednostavno zatvorili mokrom zemljom da bakterija nema ulaz. Danas se na ranu može te staviti pasta od kalijevog permanganata i spriječit ćete ulaz bakterija.“ Dodao je da je ova godina bila dobra, a to ne mora značiti da će takva biti i sljedeća, te da odmah, danas, treba razmišljati o narednim berbama, ne sutra. „Vratite se na stari način rezidbe, izbjegavajte velike rane, one stvaraju nekrotično tkivo – zaključuje Zadravec.
Glas vinara
Nazočnima se kratko obratila i vinarka Monika Roki Radišić, zahvalivši vinarima na odazivu i upozorivši na pad hektara vinogradarskh površina na otoku: „ Vrlo je očit pad u vinogradarstvu. To je bio jedan od najvećih razloga zašto sam željela da probudimo otok i ljude da se počnemo družiti i rješavati zajedničke probleme. Neizmjerno sam zahvalna da ste se odazvali. Nadam se da ćemo u idućoj organizaciji napraviti neke nadogradnje i stvoriti nove ideje. Bitno je da viško vinarstvo krene putem kojim zaslužuje.“
Cjelogodišnji doživljaj destinacije
Edukativni i stručni dio događanja zaokružen je temom „Bugava 365 – cjelogodišnji doživljaj destinacije”, kojom su o ulozi izvorne sorte u turističkoj ponudi Visa i povezanosti geoloških posebnosti s autentičnošću vinskog podneblja, govorile direktorica Turističke zajednice grada Visa, Fani Atanasovski Drame i izvršna direktorica UNESCO Global Geoparka Viški arhipelag, Lana Schmidt.
– UNESCO Global Geopark Viški arhipelag jedan je od svega tri u Hrvatskoj. Obuhvaća cijeli otok Vis s pripadajućim otočićima i čuva iznimnu geološku raznolikost — od stijena starijih od 220 milijuna godina do jedinstvenih pojava poput dijapira i vulkanskih stijena. Za vinare je to ključno: geologija oblikuje tlo, a tlo oblikuje vino. Kada vina s Visa povežemo s tom geološkom pričom, dobivamo ono što geopark donosi — vjerodostojnost, autentičnost i međunarodno prepoznatljiv identitet — istaknula je Lana Schmidt, uz osnovne značajke i vrijednosti projekta.
– Vugava je više od etikete — ona je priča o Visu koju se može doživjeti svakog mjeseca: u vinogradu, u podrumu, u restoranu i na OPG-u. Vugava je izvorna i još uvijek nedovoljno ispričana. Ne može se doživjeti u Splitu ili Toskani — samo ovdje je njena prošlost. Projekt vinarima donosi veću medijsku vidljivost, jasan narativ o karakteru njihovih vina i nove plasmane; a turističkim zajednicama jasan identitet ponude kroz svih 12 mjeseci, s programima po fazama same loze. Ponuda je to koja obogaćuje predsezonu i posezonu te vodi goste i izvan centra — prema vinogradima i selima – poručila je Fani Atanasovski Drame, zahvalivši u ime organizatora na sudjelovanju i odazivu.
D.G.
