U Gradskoj vijećnici Mostara danas je održana javna rasprava o Nacrtu Regulacijskog plana “Bijeli Brijeg I – faza III”, koja je privukla veliki broj građana – dvorana je bila u potpunosti popunjena.
Raspravu je vodila Dragana Parmać, načelnica Službe za urbanizam i građenje Grada Mostara, ujedno i nositeljica pripreme izmjena i dopuna plana, dok je na pitanja građana odgovarao i Mirza Šahović, direktor Zavoda za prostorno planiranje Grada Mostara, kao nositelj izrade nacrta regulacijskog plana.
U raspravi je otvoreno nekoliko ključnih pitanja o zakonitosti i proceduri donošenja plana. Naime, Grad Mostar još uvijek nema usvojen Urbanistički plan, dok Prostorni plan Grada Mostara, kao plan višeg reda, nije usklađen s Prostornim planom Hercegovačko-neretvanske županije, što je obveza propisana Zakonom o prostornom uređenju HNŽ. Rok za usklađivanje istekao je još 2022. godine.
U takvom pravnom vakuumu, postavlja se ključno pitanje ima li Grad Mostar uopće pravni osnov za donošenje regulacijskih planova dok ne donese zakonit prostorni i urbanistički plan, koji su preduvjet za izradu i usvajanje planova nižeg reda. Shodno tome, postavlja se pitanje ima li Grad Mostar uopće zakonski osnov, sukladno članku 49. Zakona o prostornom uređenju HNŽ, da izdaje urbanističke suglasnosti prije donošenja obvezne prostorno-planske dokumentacije propisane člancima 8. i 9. istog zakona.
Puljić: Regulacijski plan Bijeli Brijeg I – faza III mora biti usklađen s višim urbanističkim planom
Arhitekt Borislav Puljić uputio je niz stručnih primjedbi i pitanja autorima plana te predstavnicima Gradske uprave, istaknuvši potrebu poštivanja zakonskih i urbanističkih standarda.
Puljić je upozorio da svaki regulacijski plan nižeg reda mora biti usklađen s urbanističkim planom višeg reda, u ovom slučaju s Urbanističkim planom Mostara izrađenim između 1982. i 1984. godine.
„Želio bih vidjeti tablicu koja pokazuje što je od urbanističkih parametara i standarda tada utvrđeno kao maksimum, te kako se taj novi regulacijski plan prema njima odnosi. Urbanistički plan je zakon za regulacijski plan“, kazao je Puljić.
Standardi gustoće, izgrađenosti i prometa
Između ostalog, Puljić je zatražio da se jasno prikažu podaci o gustoći izgrađenosti, koeficijentima iskorištenosti prostora i standardima broja stanovnika po hektaru, kao i o broju vozila po obitelji ili stanovniku. „Zanima me je li ovaj plan poštovao te standarde, jer bez toga ne možemo govoriti o održivoj urbanističkoj slici Mostara. Ako svaka obitelj ima barem jedan automobil, gdje će oni biti smješteni?“, upitao je.
Posebno je upozorio na nedostatak prometnih rješenja i kapaciteta parkiranja. „Trebat će vam tri ili četiri vertikalna kata da smjestite sve automobile koji već postoje i one koji će tek doći. Taj problem se ovim planom ne može riješiti“, naglasio je.
Zakon o zaštiti od požara i regulacija voda
Puljić je otvorio i pitanje usklađenosti s posebnim zakonima, uključujući Zakon o zaštiti od požara i Zakon o vodama.
„Pitam autore plana: jeste li poštovali Zakon o zaštiti od požara? Imate li kartu evakuacijskih putova u slučaju elementarnih nepogoda? Jeste li uzeli u obzir činjenicu da je na ovom području nekada bilo nekoliko mlinica i da se radi o prostoru s površinskim vodama koje će novom gradnjom biti drukčije usmjerene?“, rekao je.
Zaštita osoba s invaliditetom i javne površine
U svom obraćanju, Puljić je podsjetio i na obvezu planera da uvažavaju standardne tehničke uvjete pristupačnosti za osobe s invaliditetom, kao i obvezne zelene površine po stanovniku. „Pitam vas – koliko je po ovom planu predviđeno zelenih površina po stanovniku? Koliko metara cesta?“ Što u slučaju potresa?, rekao je, dodavši da su ti podaci jasno propisani još u planu iz 1984. godine.
„Ovo nije stvar pojedinačnih parcela, već cjelokupne koncepcije“
Na kraju, Puljić je poručio da se ne može raspravljati o pojedinačnim parcelama i problemima, dok se ne razjasni širi uzrok problema – sam koncept plana i njegova zakonitost. „Parcele su posljedica onoga o čemu govorim. Problem nije pojedinačan, već sustavan“, zaključio je.
Prije nego što konačni nacrt stigne pred Gradsko vijeće Mostara, Odjel za urbanizam morat će građanima ponuditi jasne odgovore na brojna pitanja koja su tijekom rasprave ostala otvorena.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
