U redakciju portala Morski HR javila se biologinja (podaci poznati redakciji) koja upozorava na problem invazivnih vrsta na Kornatima. O ovim problemima je bilo riječi i na kongresu ekologa 2023. Tako da ovo nije ništa novo za znanstvenu zajednicu. No, problem je u tome što o ovome lokalni vlasnici posjeda znaju malo ili gotovo ništa, a za djelatnike parka kaže da po ovom pitanju ne čine puno.
– Ovo pišem s ciljem da se probude u Parku i konačno počnu nešto raditi. Nadam se da će glas javnosti – djelovati – poručuje, a mi prenosimo njeno pismo i kritiku:
“Uz turiste invazivne vrste čine bogatstvo u NP Kornati!”
– Naši nacionalni parkovi i parkovi prirode iz prostora zaštite pretvaraju se u najvulgarniju turističku potrošnju, u prostor vulgarne komercijalizacije, prostor stvaranja profita na neodrživoj eksploataciji.
Prošle godine u vrijeme turističke sezone uprava Parka Kornati u svojim istupima u javnim medijima govorila je o broju jahti, o rastu dolazaka. Slikovito rečeno o dolarima i eurima, a stupanj zaštite po njima poistovjećivao se s tim jahtama.
S povećanjem broja jahti proporcionalno je rasla devastacija privatnih posjeda o kojima skrbi ta ista uprava Parka. Dok čuvari u Parku spavaju koče im oru morsko dno oko Pulare (prostor od posebne zaštite unutar Nacionalnog parka) i da ne nabrajam dalje…
Jedino rješenje je mehaničko odstranjivanje čupanjem!
Prošetate li valama Kornata ili kojeg drugog otoka, npr. Ravnog Žakna moći ćete brati invazivne vrste iz Amerika, Azije ili Južnoafričke Republike. Neke od njih možete lijepo ubrati i skuhati za objed. Nije zločesta primjedba, već činjenica.
Vrste roda Amaranthus su jestive u određenoj količini, jestivi su gomolji vrste Helianthus tuberosus. Tako na otocima i otočićima Nacionalnog parka raste 60-ak alohtonih (stranih) svojti što predstavlja oko 9% ukupne kornatske flore, a među njima je između 15 i 20 invazivnih vrsta koje se, nažalost, mogu naći po kornatskin portima. Neke od tih invazivnih vrsta nisu stale u portima (valama) već putuju, a neke su već stigle u polja Knežak, Žejkovce, Trtušu…
U svom zauzimanju površina po cvjetnjacima, u pitarima s cvijećem, po maslinicima, uz putove do restorana i kuća za turiste najbrojnije invazivne vrsta su: Conyza sumatrensis, Parthenocissus quinquefolia i Euphorbia prostrata.
Jedini način njihova odstranjivanja je mehanički, čupanjem prije plodonošenja. Unatoč mehaničkom odstranjivanju invazivne vrste su uvijek jedan korak ispred. Zato je edukacija najučinkovitiji način za sprječavanje i daljnje širenje stranih vrsta.
Ovo je tužna činjenica na kopnu, a što je pod morem to samo more zna! – poručuje biologinja.
D.G.
