Elvira Nabiulina, guvernerka ruske središnje banke, suočava se s pritiskom vlade da smanji visoku ključnu kamatnu stopu nametnutu usred vrtoglavog rasta inflacije u ratno vrijeme, izvijestio je američki Bloomberg, danas pozivajući se na neotkrivene izvore.
Razlog je sve veći teret na savezni proračun i civilnu industriju, rekla su tri dužnosnika i tvrde da je guvernerka pritisnuta da odluku o promjeni stope donese na sastanku banke 6. lipnja. Ruska središnja banka uvela je u listopadu 2024. ključnu kamatnu stopu od 21% – najvišu razinu od početka 2000-ih – kako bi se uhvatila u koštac s rastućom inflacijom, koja je, prema ruskim službenim podacima, u travnju pala na 6,2% s 10,7% u siječnju.
Obuzdavanje inflacije, ali pod koju cijenu?
Visoki troškovi zaduživanja prvenstveno su utjecali na civilne industrije koje nisu povezane s ruskim vojno-industrijskim kompleksom, koji je doživio rast usred rekordne ruske ratne potrošnje, izvijestio je Bloomberg.
Ključna kamatna stopa centralne banke označava osnovnu kamatnu stopu po kojoj centralna banka pozajmljuje novac komercijalnim bankama. To je važan instrument monetarne politike jer centralne banke koriste ovu stopu kako bi utjecale na ekonomiju, inflaciju, rast i zapošljavanje.
Ako središnja banka poveća ključnu kamatnu stopu, banke će povećati kamate na svoje kredite, što može smanjiti potrošnju i ulaganja, smanjujući inflaciju. Ako središnja banka smanji ključnu kamatnu stopu, krediti postaju jeftiniji, što može povećati potrošnju i ulaganja i što nudi povoljne uvjete za ekonomski rast.
Ipak, Nabiulina se smatrala ključnom osobom u pomaganju ruskom gospodarstvu da ostane na površini dok je Zapad nametnuo ogromne sankcije Moskvi 2022.
Putin izrazio nezadovoljstvo
Guvernerka banke ipak se suočila s kritikama zbog svoje odluke o dodatnim troškovima zaduživanja. U siječnju je ruski predsjednik Vladimir Putin otvoreno izrazio nezadovoljstvo padom privatnih ulaganja zbog visokih troškova kredita. Još početkom godine je Reuters pisao kako Putin nije zadovoljan njenim zadnjim potezima. Ipak, nagađanja o njenoj ostavci se periodično pojavljuju već godinama. Čini se da se Elvira, koju, prema The Economistu zovu “Čeličnom”, ostaje.
Nakon nekih pozitivnih signala ranije 2025. godine zbog usmjeravanja američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Moskvi i nade u prekid vatre, novija izvješća ponovno ukazuju na naglo usporavanje ruskog gospodarskog rasta. Analitičari su ovaj razvoj događaja povezali s politikama središnje banke, sankcijama, niskim cijenama nafte, poteškoćama u opskrbi i visokom inflacijom.
Udarac Saudijske Arabije na rusku ekonomiju: Američke kalkulacije
