Poljska, Finska i baltičke zemlje utrkuju se s vremenom kako bi operacionalizirale višeslojnu inicijativu usmjerenu na jačanje svojih granica od potencijalnih ruskih prijetnji dronovima, ali su se suočile s političkim kašnjenjima i logističkim izazovima.
Ambiciozni projekt, nazvan “Baltički zid dronova”, predstavio je estonski klaster obrambene industrije ranije ove godine, a cilj mu je ojačati stotine kilometara istočnih granica NATO-a kombiniranjem širokog spektra protumjera. Na temelju trenutnih procjena, očekuje se da će biti dovršen do 2027. godine, što estonske obrambene tvrtke tvrde da je previše daleko u budućnosti, navodeći značajan porast broja incidenata ruskih dronova koji su kršili zračni prostor zemalja NATO-a u napadima tijekom napada na Ukrajinu.
“Autonomni nadzorni sustavi obogaćeni umjetnom inteligencijom (AI) potrebni su za kontinuirano praćenje; integrirani sustavi za borbu protiv dronova (C-UAS) potrebni su za neutraliziranje prijetnji dronovima; višeslojne senzorske mreže potrebne su za otkrivanje i praćenje prijetnji u zraku, kopnu i vodi; automatizirani dronovi presretači raspoređeni duž granice potrebni su za brzi odgovor i suzbijanje neprijateljskih dronova; mobilni sustavi i platforme za borbu protiv dronova potrebni su za fleksibilne i brze protumjere u promjenjivom okruženju”, prenosi plan The Baltic Times.
Vojna upotreba bespilotnih letjelica dramatično se razvila od početka ruske invazije prije više od tri godine, što je mnoge navelo da trenutni sukob nazovu prvim ratom dronovima u punom opsegu. Kako invazija ulazi u četvrto ljeto, smatra se da su dronovi trenutno odgovorni za oko 70 posto svih ruskih i ukrajinskih žrtava na bojištu, piše Atlantic Council.
Nejasnoće
“Projekt je s političkog stajališta bio previše spor za pokretanje – voljeli bismo da bude spreman do sljedećeg ljeta jer smo vidjeli porast broja incidenata s dronovima, a potrebni sustavi su spremni”, rekao je Getter Oper, šef strategije i komunikacija u estonskoj tvrtki DefSecIntel, na sajmu obrane DSEI, prema portalu Defense News. Proizvođač je jedna od desetak tvrtki uključenih u inicijativu, koja će spojiti različite sustave koje su dotične zemlje poslale i testirale u Ukrajini.
Europska unija razmatra sličnu inicijativu, vjerojatno većih razmjera. Ovog tjedna, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen također je najavila stvaranje saveza za obranu od dronova s Ukrajinom, produbljujući suradnju s ratom razorenom zemljom. “Nema sumnje: istočni bok Europe čuva cijelu Europu sigurnom. Od Baltičkog mora do Crnog mora. Zato moramo ulagati u njegovu podršku putem Nadzora istočnog boka”, rekla je europskim zastupnicima u svom govoru o stanju Unije u srijedu ujutro. “To znači dati Europi neovisne strateške sposobnosti. Moramo ulagati u nadzor prostora u stvarnom vremenu kako nijedan pokret vojski ne bi ostao neprimijećen. Moramo poslušati poziv naših baltičkih prijatelja i izgraditi zid dronova (drone wall –ili zid za zaštitu od dronova)”, dodala je ta njemačka političarka, prenosi ju Politico.
Dakle, nekoliko različitih aktera iznosi različite ideje sličnog imena koje bi pokrivali različita područja. Može se zaključiti da je projekt ipak na razini ideje te da međudržavni akteri nisu još osobito dobro koordinirani. Čini se da je EU malo hitrija oko ideje nakon jučerašnjeg upada dronova u Poljsku. U svakom slučaju, “zid” ne bi bio fizički već bi bilo riječ o zamišljenoj liniji koja se brani: prvo detekcijom mnoštvom različitih senzora, a onda obaranjem neprijateljskih dronova ili prijetnji: bilo elektroničkim ometanjem, protuzračnim sustavima ili drugim dronovima. No, nije najjasnije što različiti akteri misle pod “zidom dronova” (drone wall). Misle li na zid senzora i protumjera koji bi štitio Europu samo od dronova (pa bi “drone wall” bio zid za zaštitu od dronova) ili na zid kojeg čine dronovi (pa je zbog toga “drone wall“) koji bi se podigli u svrhu zaštite raznih prijetnji iz zraka (projektila, aviona, dronova), prijetnji s kopna ili vode. Druga ideja je svakako šira vrsta zaštite.
Oper je rekao da bi slojevita senzorska i presretačka mreža zamišljenog baltičkog “zida” protiv dronova mogla ponuditi brže, jeftinije i učinkovitije odgovore ranijim otkrivanjem prijetnji i pojednostavljenjem donošenja odluka o protumjerama.
Prepreke
No zasad je projekt logična i pristupačna alternativa samo na papiru. Balitčke tvrtke koje rade na ovom također priznaju razinu teškoće koja dolazi s potpunim osiguranjem stotina kilometara teritorija koji graniče s Rusijom od potencijalnih upada dronova.
“Projekt ove veličine, na primjer, zahtijevat će postavljanje desetaka tisuća senzora uz naše teritorije – ono s čime se suočavamo nije problem proizvodnje tih količina, jer je to ostvarivo, već kako dijeliti i integrirati sve informacije između svih uključenih sustava?”, rekao je Leet Rauno Lember, glavni operativni direktor tvrtke Marduk Technologies.
Tvrtka sa sjedištem u Estoniji ključni je suradnik u projektu, dijelom razvijajući i testirajući svoj elektrooptički sustav za borbu protiv dronova, Marduk Shark, koji može otkriti i ciljati neprijateljske dronove.
Lember je dodao da se još jedna točka ispitivanja odnosi na to tko bi bio odgovoran za uništavanje dolaznih dronova, ovisno o različitim visinama na kojima lete. Na primjer, kako stvari stoje, ako se otkrije protivnički dron koji leti na visinama od 300 metara, estonsko ratno zrakoplovstvo dužno je preuzeti kontrolu.
Zamišljeni zid trebao bi uključivati najmanje pet slojeva, sastavljenih dijelom od akustičkih senzora za detekciju, mobilnih sustava kamera, presretača i efektora dronova, radara i elektroničkih ometača – koji bi podatke slali u središnji sustav za praćenje prijetnji u stvarnom vremenu.
Upad dronova u Poljsku: Komentari vojnih analitičara, vrsta drona i neobične SIM kartice
