Skupina od četiri čelnika NATO-a i predstavnik Europske unije u nedjelju su rekli da su se složili da je vrijeme za veća ulaganja u obrambenu potrošnju budući da Rusija ostaje glavna sigurnosna prijetnja u Europi usred rata u Ukrajini i dok se zapadni čelnici spremaju za nadolazeće Trumpova administracija.
Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis ustvrdio je da je doba trošenja 2% nacionalnog BDP-a na obranu “vjerojatno povijest”, ali on, zajedno s ostala četiri čelnika koji su sudjelovali na summitu Sjever-Jug u Laponiji, Finska nije uspio reći što to lik bi trebao izgledati.
“Znamo da moramo potrošiti više od 2 posto”, rekao je Mitsotakis. “Ali postat će vrlo jasno… kada budemo razgovarali s novim predsjednikom, oko koje brojke ćemo se dogovoriti unutar NATO-a.”
PUTIN KAŽE DA JE RUSIJA SPREMNA NA KOMPROMIS S TRUMPOM O RATU S UKRAJINOM
Summit je sazvao finski premijer Petteri Orpo, a nazočili su mu i švedski premijer Ulf Kristersson, talijanska premijerka Giorgia Meloni i visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas.
Čelnici su ispitivani o nedavnom izvješću Financial Timesa u kojem se kaže da novoizabrani predsjednik Donald Trump namjerava potaknuti NATO da poveća svoje zahtjeve za obrambenu potrošnju s 2% na 5% — zahtjev koji bi zahtijevao sve nacije, uključujući SAD koji troši samo preko 3% svog BDP-a, drastično povećati izdatke za obranu.
Trumpov tranzicijski tim nije odgovorio na pitanja Fox News Digitala o tome hoće li Trump tjerati sve zemlje NATO-a, uključujući SAD, da drastično povećaju troškove obrane.
Umjesto toga, glasnogovornik Trumpovog tranzicijskog tima rekao je: “Predsjednik Trump vjeruje da bi europske nacije trebale ispuniti svoje obveze izdvajanja za obranu u NATO-u i povećati svoj udio tereta za ovaj sukob, jer su SAD platile znatno više, što nije pošteno prema našim porezni obveznici. On će učiniti ono što je potrebno da obnovi mir i ponovno izgradi američku snagu i odvraćanje na svjetskoj pozornici.”
Fox News Digital također nije mogao razjasniti hoće li republikanski zastupnici podržati povećanje izdvajanja za obranu s obzirom na veliki broj konzervativaca u Kongresu, kao ni njegov izabrani potpredsjednik, koji su pozvali na smanjenje američke pomoći Ukrajini, kao kao i prošlotjedne interne borbe u Zastupničkom domu među republikanskim zastupnicima oko nesuglasica oko potrošnje.
Iako su se čelnici NATO-a na summitu Sjever-Jug složili da je Rusija “najveća prijetnja Europi”, pozvali su na oprez kada je riječ o “glasinama” koje okružuju novu Trumpovu administraciju.
ŠEF NATO-a POZIVA ČLANICE DA ‘POJAČAJU’ OBRAMBNU PROIZVODNJU DOK BOJI SVIJET OKRUŽEN RATU
“Pričekala bih da točno shvatim što je prava volja novog predsjednika SAD-a”, rekla je Meloni, prenosi Bloomberg. “Što se tiče NATO-a, svi znamo i razumijemo da moramo učiniti više. Mnogo toga što možemo učiniti ovisi o alatima koje možemo staviti na stol.”
Finski premijer ponovio je sličan osjećaj i rekao: “Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost. To znači da europske zemlje moraju biti jaki lideri, kako u EU tako iu NATO-u.
“(Rusija) pokušava konsolidirati moć i posijati razdor u Europi. Geopolitička situacija također je vrlo izazovna na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, na primjer”, dodao je Orpo, prenosi Euro News.
Kristersson je rekao da je veća potrošnja na obranu djelomično važna kako bi europske nacije bile manje ovisne o SAD-u koji je “glavni sponzor” obrane saveza, ali i kako bi se Washingtonu pokazalo da europske nacije shvaćaju obranu “ozbiljno”.
“Europske zemlje – pojedinačno, većina nas i kolektivno – trebaju ojačati našu obranu. I učinimo to”, rekao je.
Trump je tijekom svoje prve administracije tjerao čelnike NATO-a da ispune svoja obećanja o izdvajanjima za obranu od 2%, što je nekoliko njih i učinilo – povećavši broj saveznika da ispune uvjete NATO sporazuma s pet 2016. na devet 2020.
No taj je broj pao na samo šest nakon što je Trump otišao 2021.
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Međutim, do 2022. čelnici NATO-a ponovno su počeli preispitivati svoje obrambene proračune nakon ruske invazije na Ukrajinu, a do 2024. povijesni broj NATO saveznika ispunio je svoje sporazume o potrošnji, s 23 od 32 zemlje koje su trošile najmanje 2% njihovog BDP-a za obranu.
Samo Poljska troši više od 4% svog BDP-a na obranu, dok četiri zemlje troše više od 3%, uključujući Estoniju, SAD, Latviju i Grčku.
Hrvatska, Portugal, Italija, Kanada, Belgija, Luksemburg, Slovenija i Španjolska tek trebaju ispuniti svoje obveze izdvajanja za obranu.