Ovaj trend, koji traje već deset godina, dodatno je pojačan padom svjetskih kamatnih stopa tijekom 2024. godine. Prošli je tjedan cijena zlata prvi put premašila 2.800 dolara za uncu, a od početka godine je porasla je za čak 35 posto. Analitičari, poput Line Thomas iz Goldman Sachsa, predviđaju da bi zlato moglo dosegnuti 3000 dolara za uncu do kraja sljedeće godine.
Središnje banke prednjače u potražnji
Glavni kupci zlata su središnje banke, posebno one koje su podložne ili se boje budućih sankcija Sjedinjenih Država. Od početka rata u Ukrajini Kina je kupila 316 tona zlata, dok su Rusija, zemlje Bliskog istoka, središnje Azije i Indija također značajno povećale svoje rezerve.
Poljska i Mađarska nedavno su prednjačile u otkupu zlata. Nakon trogodišnje stanke, Mađarska je ponovno počela kupovati zlato, ističući njegovu važnost kao “sigurne imovine” koja jača povjerenje i podupire financijsku stabilnost. Poljska, s ciljem povećanja udjela zlata na 20 posto svojih rezervi, također intenzivno ulaže u ovaj plemeniti metal.
Zlatni standard kao alternativa
Kupnja zlata nije samo zaštita od sukoba i sankcija, već i odgovor na neizvjesnost oko pouzdanosti zemalja koje su izgradile poslijeratni globalni financijski poredak. Sjedinjene Američke Države i Europa suočavaju se s rastućim teretom duga, što izaziva zabrinutost među zemljama u razvoju koje su dugo negodovale, kako kažu, “financijsko maltretiranje”.
Mohamed El-Erian, bivši direktor Pimca, objašnjava da mnoge zemlje postupno diversificiraju svoje međunarodne rezerve, prelazeći s dolara na zlato. Dolar, iako još uvijek dominira s 58 posto svjetskih deviznih rezervi, polako gubi primat, piše Politico.
Zlato svojom neutralnošću i stabilnošću postaje ključna komponenta paralelnog financijskog sustava koji SAD neće moći kontrolirati.
Reakcije Zapada
Zapadni čelnici postaju svjesni rizika. Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde upozorila je na “kupnju zlata bez presedana” od strane Kine, a nedavno je izjavila da dolar neće izgubiti svoju dominaciju za njezina života. Međutim, summit zemalja BRICS+ usmjeren je na reformu postojećih institucija poput MMF-a, a ne na otvorenu borbu protiv dolara.
Dok središnje banke nastavljaju kupovati zlato, privatni ulagači također slijede trend. Podaci Američke komisije za trgovinu robom pokazuju da su se neto pozicije u terminskim ugovorima za zlato više nego utrostručile u posljednjih 12 mjeseci.
Zlato: Simbol povjerenja u krizi
Zlato je kroz povijest bilo utočište u kriznim vremenima. “U krizama se ljudi okreću zlatu”, kaže Krishan Gopaul iz Svjetskog vijeća za zlato. “To je globalna imovina koja zadržava svoju vrijednost”.
Kako raste nepovjerenje u tradicionalne financijske sustave, zlato postaje “posljednji resurs”, kako ga naziva Salvatore Rossi, bivši zamjenik guvernera Banke Italije. “Zlatne poluge za središnje banke su poput starog djedovog sata za obitelji — resurs koji nije na prodaju, ali svi znaju da ga imate”, prenosi N1.
