Na sesiji Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu se, među mnogobrojnim govornicima, obratio i visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.
Na početku izlaganja rekao je kako je u Bosni i Hercegovini “prvi put čuo da se jedan grad poistovjećuje s pojmom mira”, te se zahvalio osobama koje su sudjelovale u donošenju Daytonskog mirovnog sporazuma.
“Daytonski mirovni sporazum je jedinstven. Uključio je instrumente međunarodne kontrole kako bi se održavao mir te funkcionalnu demokraciju. Čuli smo, ranije, kako je komplicirano bilo naći kompromis i da se na jednom mjestu okupe oni koji su imali rat na više strana, te oni koji su prošli patnju koju ćemo pamtiti, s posebnim fokusom na genocid u Srebrenici”, rekao je Schmidt, prenosi Fokus.
‘Dijete Dejtonskog mirovnog sporazuma’
Poziciju visokog predstavnika je nazvao “djetetom Daytonskog mirovnog sporazuma”, te je rekao kako je “potpuno posvećen implementaciji Daytonskog sporazuma i čuvanju teritorijalnog integriteta BiH”, te je posebno naglasio očuvanje strukture BiH kao države s dva entiteta i Brčko distriktom.
Pored toga, arbitražu koja je riješila status ovog distrikta je izdvojio kao jedini amandman na Ustav Bosne i Hercegovine, te je naveo da je to “jedan od problema” s kojim se suočava BiH.
“Očekivanja da se ovaj živući dokument razvija u pragmatičnom smjeru nisu ispunjena”, rekao je Schmidt.
‘Radim na tome da budem posljednji visoki predstavnik‘
Naveo je kako radi na tome da bude posljednji visoki predstavnik u BiH, te da bi se međunarodna zajednica trebala povlačiti.
“Ljudi očekuju da međunarodna zajednica bude tu za njih u slučaju izazovnih situacija. Oni koji su patili četiri godine u Srebrenici nisu uvjereni da međunarodna zajednica može biti odlučna kao što treba biti. Naravno, te ćemo glasove čuti ponovo na obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici 11. srpnja”, dodao je.
‘Izbor hrvatskog člana Predsjedništva je dio tog problema’
Nastavio je govoreći o potrebi da se izglasaju novi amandmani na Ustav BiH kojim bi se osigurala stabilnija politička situacija u našoj zemlji.
“Čuli smo da je teško naći balans jer etničke zajednice nisu jednake po broju. Izbor hrvatskog člana Predsjedništva je dio tog problema, a drugi je da nitko u BiH, tko sebe vidi kao Židov ili Rom, nema pravo biti kandidat za člana Predsjedništva BiH. Ovo nije priprema za europske integracije”, rekao je Schmidt, rekavši kako je Europski sud za ljudska prava prije 15 godina dao svoju odluku koja nije provedena.
Dodao je kako je Bosna i Hercegovina predmet mnogobrojnih rezolucija Ujedinjenih nacija, te da se to može interpretirati kao da međunarodna zajednica vidi opasnost po međunarodni mir i stabilnost.
“Samo prije nekoliko tjedana, sredinom ožujka, EUFOR je pojačao svoju misiju nakon političke krize zbog nekih neodgovornih ljudi iz jednog od dva entiteta, ali nikako cijelog entiteta. Oni su krenuli u političke i pravne poteze koji su napad na ustavni poredak BiH i na Daytonski mirovni sporazum. Njih ipak nitko ne prati i moram podvući da je to dokaz demokratskog i političkog pluraliteta u entitetu Republika Srpska”, rekao je Schmidt, dodavši još kako je ovo pokazatelj da napredak u demokraciji dolazi u BiH.
Pohvalio je i rad pravosudnih institucija, rekavši kako su “suci izdržali sav pritisak koji je stavljen na njih.”
‘Ako očekujemo da BiH bude građanska država, nećemo biti dugoročno uspješni’
U daljnjem dijelu svog obraćanja, Schmidt je rekao kako je “jako teško objasniti funkcioniranje BiH ljudima van Zapadnog Balkana.”
“Ako ne gledamo multietnički ustroj Bosne i Hercegovine i očekujemo da to bude građanska država, nećemo biti dugoročno uspješni. Moramo poštovati specijalnu situaciju u kojoj se BiH nalazi”, rekao je visoki predstavnik u BiH.
Govoreći o odnosu Europske unije prema BiH, rekao je da ovaj blok koristi “mrkve i štapove”, ali da se očekuje puno više.
SAD predvodila inicijativu za mir
“Nemojmo zaboraviti da je Daytonski sporazum dogovoren u američkoj bazi, te da je SAD predvodila inicijativu za mir. Moramo shvatiti da imaju veća očekivanja, s dobrim razlogom, i u SAD-u, da Europa preuzme više odgovornosti za BiH”, rekao je Schmidt.
Na kraju je poručio da se u prethodnih 30 godina situacija popravila u Bosni i Hercegovini.
“Nije sve u vječnom miru, već u održavanju tog mira svake godine i svakog dana. To je ono što čini Daytonski mirovni sporazum toliko važnim te nam daje šansu, želju i nadu da ćemo vidjeti da na narednoj godišnjici imamo bolji izvještaj o situaciji u BiH”, rekao je Christian Schmidt.
