Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt uputio je izvješće o stanju u zemlji glavnom tajniku Ujedinjenih naroda Antoniju Guterresu, kako bi ono bilo distribuirano članicama Vijeća sigurnosti uoči sjednice na kojoj će se raspravljati o BiH.
Kako je poznato javnosti, Schmidt bi trebao osobno predstaviti i pročitati izvješće na sjednici koja se očekuje idućeg tjedna.
Izvješće obuhvaća razdoblje od 16. listopada prošle do 15. travnja ove godine. U nastavku prenosimo samo dijelove tog dokumenta.
Na samom početku, visoki predstavnik ukazuje na situaciju nastalu nakon što je Sud BiH izrekao prvostupanjsku presudu predsjedniku entiteta Republika Srpska i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Također, navodi kako je navedeno razdoblje obilježeno znatnim brojem političkih napetosti. Podsjetio je da je Sud BiH 26. veljače 2025. godine izrekao Dodiku presudu kojom je osuđen na jednu godinu zatvora te mu je izrečena zabrana obavljanja političkih dužnosti.
„Nakon presude, vlasti Republike Srpske reagirale su napadima na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, usvajanjem zakona koji efektivno zabranjuju rad pravosuđa i agencija za provođenje zakona na državnoj razini na teritoriju Republike Srpske. Cilj tih radnji je stvaranje paralelnog i suprotstavljenog sustava između državnih i entitetskih institucija“, stoji u Schmidtovu izvješću.
Schmidt naglašava da usvajanje zakona u Narodnoj skupštini RS, kojima se onemogućava djelovanje državnih pravosudnih tijela i agencija za provedbu zakona na području tog entiteta, predstavlja naznaku de facto secesije.
U dijelu izvješća koji se odnosi na Sud BiH navodi kako je on „temelj raspodjele nadležnosti između države Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta“.
„S nadležnošću nad cijelim teritorijem zemlje te kaznenom jurisdikcijom nad prekršajima propisanim entitetskim zakonima kada ti prekršaji imaju posljedice po cijelu državu, ugrožavaju njezine vrijednosti ili su na drugi način međuentitetskog karaktera, Sud BiH predstavlja krajnje sredstvo države u obrani ustavnih vrijednosti i osiguranju funkcioniranja pravne države, što je i ustavna obveza. Novi Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine ne bi smio umanjiti nadležnosti ni funkcionalnost tog suda“, navodi visoki predstavnik.
Zanimljivo je da je jedan dio izvješća posvećen i aktualnoj vlasti na državnoj razini, dok je poseban odlomak posvetio djelovanju HDZ-a BiH tijekom promatranog razdoblja.
Schmidt navodi kako HDZ, kao najveća hrvatska politička stranka, i dalje daje prioritet izmjeni Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
“HDZ BiH, kao najveća hrvatska politička stranka, nastavlja stavljati izmjenu Izbornog zakona za izbor članova Predsjedništva ispred drugih problema, uključujući funkcionalnost države i provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava. U tom smislu, inzistiranje HDZ-a na izbornoj reformi kao conditio sine qua non u sadašnjem političkom kontekstu je jednodimenzionalno i spriječilo je određene promjene koje su nužne kako bi se zemlji pomoglo da izađe iz trenutačne političke krize i zastoja”, navodi Schmidt.
