Dovoljno je vidjeti samo na trenutak vidjeti naslovnice medija kako bi bili svjesni da živimo u vrlo zanimljivim vremenima, neki bi rekli i previše. Sjedinjene Američke države su tvrdile posljednjih tri godine, znači i prije drugog mandata Donalda Trumpa, kako oni imaju široke ovlasti za nametanje globalnih pravila koja zabranjuju tvrtkama bilo gdje u svijetu slanje najnaprednijih računalnih čipova ili alata potrebnih za njihovu proizvodnju Kini. Njihovi dužnosnici su tvrdili kako je to nužno kako bi se spriječilo Kinu da stekne prednost u utrci za razvoj napredne umjetne inteligencije.
Kina je pokazala da i ona ima svojeg konja u utrci. Odnosno i da Peking može postavljati ograničenja na stvari koje su drugima bitne. Svoj utjecaj na svjetsko gospodarstvo i globalne opskrbne lance Kina je pokazala objavivši pravila prema kojima ograničava protok rijetkih minerala koje izvoze i koji se koriste od čipova do automobila. Pravilnik koji stupa na snagu kasnije ove godine zaprepastio je strane vlade i tvrtke diljem svijeta jer to znači da će trebati dozvolu Pekinga za trgovinu svojih proizvoda, čak izvan Kine.
Analitičari smatraju kako Kina zahvaljujući svojem dominantnom položaju u proizvodnji rijetkih minerala i kontroli drugih strateških industrija, ima možda još veću sposobnost nego Sjedinjene Države da iskoristi opskrbne lance.
Međusobno ovisni
“SAD sada mora priznati činjenicu da ima protivnika koji može ugroziti znatan dio američkog gospodarstva,“ rekao je politolog Henry Farrell s Johns Hopkins School of Advanced International Studies. SAD i Kina sada su, kako je ustvrdio, “u mnogo osjetljivijoj fazi međusobne međuovisnosti”.
“Kina je doista počela shvaćati kako uzeti stranicu iz američkog priručnika i, na neki način, igrati tu igru bolje nego što je SAD trenutno igra,“ istaknuo je Farrell. Kineski potez ponovno je rasplamsao napetosti između dviju najvećih svjetskih ekonomija, a predsjednik Trump zaprijetio je dodatnim povećanjem već znatnih carina na kineski uvoz za dodatnih 100 posto koje bi stupile na snagu 1. studenoga, osim ako Peking ne odustane od svojih novih ograničenja.
‘Hrvatska je stigla zadnja, nešto se mora mijenjati’: Europa sprema drastična pravila
Vrsta ograničenja opskrbnih lanaca na koju se Kina sada upušta prvi je put uvedena 2020. godine. Washington je tada iskoristio nepoznatu odredbu poznatu kao pravilo o stranom izravnom proizvodu (Foreign Direct Product Rule) kako bi ciljao kineskog tehnološkog diva Huawei, kojeg je američka vlada smatrala prijetnjom nacionalnoj sigurnosti. No, umjesto da ograniči izvoz američke tehnologije samo na Huawei, SAD je rekao da nijedna tvrtka bilo gdje u svijetu ne smije isporučiti proizvod Huaweiju ako on sadrži američke dijelove ili je izrađen pomoću američke opreme ili softvera, piše New York Times.
Zbog ključne uloge SAD-a u globalnoj industriji čipova, ta su pravila u praksi obuhvatila svu naprednu tehnologiju. Bio je to širok iskaz američke gospodarske moći koji je postao temelj niza globalnih tehnoloških ograničenja tijekom Bidenove administracije, a kasnije i Trumpove. Strane vlade su se bunile zbog nametanja američkih pravila, no mnoge su ipak surađivale iz straha da će biti odsječene od američke tehnologije. Američka Vlada po svemu sudećem nije očekivala kineske restrikcije, koje bi, ukoliko stupe na snagu, mogle paralizirati američku industriju. Trump je u petak zaprijetio da će otkazati planirani sastanak s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, nakon čega je najavio povećanje carina, a onda je nakon pada burzi objavio na društvenim mrežama kako će sve biti u redu i da se ne treba brinuti zbog Kine.
Obnova industrija stiže kasno?
Službeni Peking je dugo kritizirao američko eksteritorijalno provođenje gospodarskih mjera i inzistirali su da Kina postupa dosljedno usprkos ponovljenim prijetnjama iz Washingtona.
“Sjedinjene Države govore o suradnji s jedne strane, dok s druge strane posežu za prijetnjama i zastrašivanjem, uvode visoke carine i nove restriktivne mjere. To nije ispravan način za suradnju s Kinom”, rekao je Lin Jian, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova.
Jiang Tianjiao, izvanredni profesor na Sveučilištu Fudan, rekao je da su kineski dužnosnici primijetili nedavne američke napore da obnove vlastitu industriju rijetkih zemnih metala te da su željeli pokazati svoj utjecaj prije mogućeg sastanka Trumpa i Xija. Američki dužnosnici i analitičari rekli su da će učinci kineskog sustava licenci biti mnogo širi od američkih tehnoloških ograničenja, koja su ciljala samo naprednije računalne čipove.
Prvo oštrili na Kini
U strahu pred ovisnosti o neprijateljskim zemljama za naftu i tehnologiju, Kina je desetljećima gradila svoje strateške industrije. Ovo nije prvi puta da Kina koristi svoju poziciju u industriji rijetkih metala. Naime, još 2010. Kina je obustavila izvoz rijetkih metala u Japan tijekom pomorskog spora.
Nije jasno kad je Peking počeo razvijati sustav licenci za rijetke metale, ali je Trumpova agresivna politika prema Kini, koja uključuje i nedavno uvedene pristojbe za kineske brodove koji pristaju u američkim lukama, dale priliku za isprobavanje. Trump je u travnju uveo dodatne carine od 34 posto na Kinu, nakon čega je Peking uveo početni sustav licenci za izvoz rijetkih metala za automobilsku i obrambenu industriju. Američke su tvrtke počele paničarile kako su se zalihe minerala smanjivale, te su Ford i druge automobilske kompanije zaustavile dio proizvodnje. Trump je na to odgovorio povećanjem carina na najmanje 145 posto, čime je gotovo zaustavljena trgovina između zemalja.
Zelenski je spreman pridružiti se Putinu i Trumpu u Budimpešti: ‘Ako budem pozvan’
Tijekom proljeća i ljeta obje su zemlje obnovile krhko primirje u kojem su SAD smanjile carine, a Kina olakšala izvoz minerala. No, SAD je nastavio s uvođenjem tehnoloških ograničenja, što je potaknulo kineske protumjere. Kineski mnogo širi sustav licenci za minerale uslijedio je nakon američkog poteza 29. rujna kojim su proširena trgovinska ograničenja i na podružnice bilo koje tvrtke s “liste entiteta“ (entity list), koja ograničava vrstu američke tehnologije koju mogu kupiti.
Utjecaj na cijeli svijet
Analitičari kažu da su kineski dužnosnici taj potez smatrali narušavanjem privremenog popuštanja napetosti nakon što je Trump manje od dva tjedna ranije razgovarao s Xijem i rekao da su se dogovorili o preliminarnom planu za razdvajanje TikTokovih američkih operacija od kineske matične kompanije.
Peking je odgovorio i drugim restriktivnim mjerama. Najavio je kontrole opreme potrebne za proizvodnju baterija za električne automobile, otvorio antimonopolsku istragu protiv američkog proizvođača čipova Qualcomma, uveo dodatne lučke pristojbe za američke brodove i dodao nekoliko američkih tvrtki na svoju listu ograničene trgovine. Među svim potezima Kine ističe se upravo izvoz minerala jer to omogućuje Pekingu utjecaj na globalnu opskrbu sitnim čipovima koji pokreću gotovo svu elektroniku.
“Ostatak svijeta plaši do koje mjere je Kina spremna ići u narušavanju globalnog opskrbnog lanca,“ rekla je Xiaomeng Lu, direktorica u istraživačkoj grupi Eurasia Group u Washingtonu. Profesor na Sveučilištu Tufts Chris Miller rekao je da bi implikacije kineskog novog sustava licenci mogle biti “iznimno široke“, utječući gotovo na sve poluvodiče proizvedene u svijetu.
Veliki problem za SAD
Tvrtke i vlade u SAD-u, Europi, Japanu, Indiji, Južnoj Koreji i drugdje također su zabrinute zbog opsežnih podataka o tvrtkama koje kineska vlada traži u procesu izdavanja licenci. Predviđajući “mnogo otpora“ prema davanju tih informacija, Miller je rekao da bi to moglo ubrzati napore za izgradnju opskrbnih lanaca rijetkih metala izvan Kine. Argument je sličan onome koji su kritičari američkih tehnoloških ograničenja dugo iznosili da bi takve mjere mogle potaknuti svijet da usvoji neameričku tehnologiju čipova.
Sjedinjene Države i Kina sada koriste opskrbne lance koje ona druga strana godinama pokušava ojačati unutar svojih granica. No, dok je Kina uložila milijarde u razvoj vlastite industrije čipova i potaknula rast domaćih proizvođača, SAD-u bi mogle trebati godine da ponovno pokrene proizvodnju rijetkih metala.
Zastrašujuće upozorenje moćne Europljanke: ‘Nismo još osjetili bol, pitanje je vremena’
“Ako Kina uspije zaobići ograničenja na čipove, ali SAD-u bude trebalo dulje da zaobiđe kontrole na rijetke metale, to bi mogao biti veliki problem za Sjedinjene Države,“ rekao je Martin Chorzempa, viši suradnik u Peterson Institutu za međunarodnu ekonomiju. Yeling Tan, profesorica na Sveučilištu Oxford, rekla je da su događaji proteklih mjeseci Kinu stavili u jaču pregovaračku poziciju nego što ju je imala tijekom prvog Trumpovog mandata. No, dodala je da bi kontrole „mogle biti skupe za Kinu, jer bi eksteritorijalni zahtjevi mogli uznemiriti druge trgovinske partnere.“
“To prijeti narušavanjem vjerodostojnosti Kine kao pouzdane trgovačke nacije. Riječ je o izuzetno osjetljivoj ravnoteži,“ rekla je, prenosi New York Times.
Pad u rujnu
Kineski izvoz rijetkih zemnih minerala pao je u rujnu. Riječ je o padu od 6,1% u rujnu u odnosu na kolovoz, pokazali su carinski podaci u ponedjeljak, čime je završeno tromjesečno povećanje, a pad je zabilježen čak i prije nego što je Peking ovog mjeseca predstavio dramatično proširenje svog režima izvoznih dozvola. “Oštre promjene u izvozu rijetkih zemljanih magneta pokazuju da Kina zna da drži ključnu kartu u međunarodnim trgovinskim pregovorima“, rekao je Chim Lee, viši analitičar u Economist Intelligence Unitu, piše Reuters. Pad u rujnu na 5774 tone sa sedmomjesečne najviše razine od 6146 tona u kolovozu poklapa se s izvješćima da Kina već otežava tvrtkama dobivanje dozvola za izvoz rijetkih zemljanih minerala.
Neposredno prije objavljivanja podataka, američki predsjednik Donald Trump rekao je novinarima u zrakoplovu Air Force One da ne želi da Kina “igra igru rijetkih minerala s nama”. Predložio je da bi mogao odgoditi povećanje carina na razine veće od 100% ako se Kina obveže na kupnju američke soje. Peking ne pokazuje znakove povlačenja, uporno tvrdeći da su njegova nova, šira ograničenja, koja bi trebala stupiti na snagu samo nekoliko dana prije isteka najnovijeg 90-dnevnog primirja sa Sjedinjenim Državama 10. studenog, u skladu s mjerama u drugim velikim gospodarstvima.
Predsjednik Xi Jinping trebao bi se sastati s Trumpom u Južnoj Koreji kasnije ovog mjeseca, ali ekonomisti upozoravaju da bi trgovinske trenja između dva najveća gospodarstva mogla biti nova normalnost. “Porast izvoza tijekom trećeg tromjesečja dogodio se nakon što je (Kina) ranije ove godine ublažila kontrole izvoza, ali vjerojatno će ponovno pasti nakon strožih ograničenja uvedenih nedavno“, dodao je analitičar Chim Lee.
