Na londonskom je tržištu prošloga tjedna cijena nafte potonula gotovo 10 posto, zaronivši na najniže razine od kraja 2021., jer se trgovci plaše da će zbog sporog rasta svjetskog gospodarstva oslabiti potražnja za “crnim zlatom”.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna potonula 9,8 posto, na 71,06 dolara, najnižu razinu od prosinca 2021. godine.
Na američkom je tržištu, pak, barel pojeftinio 8 posto, na 67,67 dolara, najnižu razinu od lipnja 2023.
Nakon što su cijene nafte pale u kolovozu, na početku rujna nastavljen je njihov negativni trend jer trgovce zabrinjava usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, zbog čega slabi potražnja za ‘crnim zlatom’.
Svi posljednji podaci pokazuju da se usporava rast američkog gospodarstva, a ni kinesko ne raste toliko brzo koliko su analitičari očekivali početkom godine.
Gospodarstvo eurozone također raste sporo.
Zbog toga ni najave smanjenja kamatnih stopa američke i europske središnje banke u rujnu nisu ohrabrile trgovce.
Doduše, niža cijena novca trebala bi potaknuti rast gospodarstava, a time i potražnje za naftom, no do tog trenda neće doći tako skoro, a u međuvremenu se situacija može i pogoršati.
U takvom gospodarskom okruženju Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri odlučili su odgoditi povećanje proizvodnje, koje su prije ljeta najavili za posljednje ovogodišnje tromjesečje.
Deveteročlana skupina proizvođača trebala je od početka listopada povećati proizvodnju za nešto više od 180 tisuća barela dnevno.
“Zabrinutost za kinesko i američko gospodarstvo, kopnjenje utjecaja skupine proizvođača (OPEC+) na tržište i njihovi obilni rezervni kapaciteti…. impliciraju da bi se cijene mogle dodatno smanjiti i da je potencijal za njihov rast manji nego što je bio prije mjesec dana”, tumači Tamas Varga iz PVM-a.
Zbog svega toga analitičari Bank of America snizili su procjenu cijene barela na londonskom tržištu u drugoj polovini godine s gotovo 90 na 75 dolara.
