Globalno tržište hrane ponovno je pod pritiskom, a najnoviji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) potvrđuju nastavak trenda rasta cijena. FAO-ov indeks cijena hrane u lipnju je dosegnuo 128 bodova, što je najviša razina u posljednje tri godine, uz godišnji rast od šest posto. Taj uzlazni trend predvode cijene mesa i biljnih ulja, dok žitarice i šećer bilježe pad.
Divergencija trendova
Najveći doprinos rastu dao je sektor mesa, čije su cijene skočile za 2,1 posto u jednome mjesecu, dosegnuvši povijesni maksimum. Biljna ulja također su u uzlaznoj putanji. Za razliku od mesa i ulja, cijene žitarica pale su za 1,5 posto zahvaljujući obilnim zalihama kukuruza iz Argentine i Brazila. Pšenica, međutim, bilježi rast zbog vremenskih neizvjesnosti u ključnim regijama poput EU-a, Rusije i SAD-a. Riža je blago pojeftinila, a šećer je već četvrti mjesec zaredom u padu, dosegnuvši najnižu razinu u više od četiri godine. FAO prognozira da će globalna proizvodnja žitarica u 2025. dosegnuti rekordnih 2,9 milijardi tona, što je 2,3 posto više nego lani. Rast FAO indeksa cijena hrane signalizira moguće inflatorne pritiske i u Hrvatskoj i ostatku EU-a. Iako se globalni cjenovni pomaci ne prenose odmah na maloprodajne cijene, povećanje troškova sirovina – osobito mesa i biljnih ulja – s vremenom se prelijeva na krajnje potrošače.
Strateški odgovor
Hrvatska i mnoge članice EU-a ovise o uvozu govedine i peradi, što znači da će rast ulaznih troškova neminovno utjecati na maloprodajne cijene i profitabilnost domaće prehrambene industrije. Pritisak na troškovnu stranu poslovanja može rezultirati smanjenjem marži, odgodom investicija i dodatnim slabljenjem otpornosti sektora. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ističe važnost ulaganja u modernizaciju proizvodnje, digitalizaciju, logistiku i regenerativne poljoprivredne prakse. Smanjenje regulatornih i administrativnih opterećenja ključno je za konkurentnost domaćih proizvođača. Inflatorni pritisci dodatno naglašavaju potrebu za predvidivom i poticajnom poreznom politikom te koordiniranim djelovanjem države i gospodarstva kako bi se ublažili negativni učinci na cijene hrane i investicijski ciklus u sektoru. U novoj realnosti globalne prehrambene trgovine, otpornost i inovacije bit će ključni za stabilnost cijena i sigurnost opskrbe u Europi.
