Cijene plina dosegnule su u ponedjeljak u Europi najvišu razinu u nešto više od godinu dana, uz pojačanu potražnju zbog niskih temperatura i ukinuti cjenovni limit na razini EU-a.
Na referentnoj nizozemskoj digitalnoj burzi TTF megavatsat plina s rokom isporuke u ožujku stajao je jutros 53,9 eura, najviše od kraja listopada 2023. godine.
Od prošlog tjedna plin je na TTF-u poskupio otprilike 11 posto, a od sredine rujna za čak 50 posto. Najjeftiniji je lani bio u ožujku kada je za magavatsat trebalo izdvojiti 29,13 eura.
U petak istekao je cjenovni limit koji je Europska komisija uvela krajem 2022. godine kako bi obuzdala naglo poskupljenje plina zbog sankcija Rusiji i prekida isporuka ruskog plina cjevovodima Yamal-Europe i Sjeverni tok 1 preko Baltičkog mora koji je uništen u eksploziji.
Niži plafon?
Komisija je postavila stroge uvjete za njegovo aktiviranje pa se tako trgovina na burzama obustavlja ako cijena na TTF-u premaši 180 eura. Limit stupa na snagu i ako je cijena na TTF-u tri dana zaredom za 35 dolara veća od referentne cijene ukapljenog prirodnog plina na svjetskim tržištima.
Talijanski ministar energetike Gilberto Pichetto Fratin rekao je pak početkom siječnja da bi limit trebao ostati na snazi i da bi Komisija trebala sniziti plafon kako bi se spriječio cjenovni šok.
“Mislim da bi EU u ovom trenutku trebao ponovo uvesti cjenovni limit, ali ne od 180 eura, već od 50 ili 60 eura”, rekao je talijanski ministar 3. siječnja u radijskom intervjuu.
Pad u Hrvatskoj
Poticaj cijenama plina bila je snažna potražnja zbog niskih temperatura, nakon dvije blage zime u Europi.
U takvim su uvjetima zalihe na razini EU-a na početku veljače bile popunjene 53,11 posto, prema podacima Gas Infrastructure Europe (GIE). Propisana je razina 60 posto.
U Hrvatskoj je podzemno skladište u Okoliju na prvi dan veljače, prema podacima GIE, bilo popunjeno samo 35,97 posto. Nižu razinu zaliha bilježila je samo Francuska, od 35,50 posto.
Ispod je granice od 40 posto još samo Nizozemska s 37,09 posto.
Zalihe u Hrvatskoj pokrivale su početkom veljače po GIE samo šest posto godišnje potrošnje. Blizu je i Portugal s pokrivenih sedam posto godišnje potrošnje.
Najnižu pokrivenost bilježila je Belgija, od samo dva posto.
Hrvatska je prvog dana veljače bilježila najizrazitiji trend dnevnog smanjenja zaliha, za 69 posto, pokazuju podaci GIE. Blizu je i Njemačka s trendom dnevnog smanjenja za 66 posto.
