Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovno rastu dok Washington pojačava vojnu prisutnost na Bliskom istoku, a Teheran ubrzano jača svoje obrambene i nuklearne kapacitete. Paralelni vojni potezi s obje strane dodatno potiču strah od mogućeg sukoba.
Neizravni pregovori američkih i iranskih predstavnika održani u Ženevi trajali su više od tri sata, ali nisu donijeli konkretan napredak. Istodobno, američki vojni izvori navode kako bi snage SAD-a mogle biti spremne za ograničenu akciju već u narednim danima.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da razmatra vojni udar kojim bi se povećao pritisak na Iran kako bi pristao na sporazum, bez otkrivanja detalja mogućih operacija. Prema analizama satelitskih snimki, Iran je nakon prošlogodišnjih izraelskih napada obnovio dio raketnih postrojenja i vojnih baza. Obnavljaju se piste, tuneli i infrastruktura ključna za balističke projektile, dok se proizvodnja raketnih motora ubrzava.
Satellite images show Iran building concrete shields over a sensitive military site, fortifying entrances at a location reportedly bombed by Israel in 2024 near Natanz amid tensions with the US.
Read more: https://t.co/XTuPAmV7CI pic.twitter.com/hGlv7rCEeC
— Al Arabiya English (@AlArabiya_Eng) February 18, 2026
Avdagić: Otvorene su obje opcije
Istodobno se dodatno utvrđuju nuklearne lokacije. Podzemni kompleksi ojačavaju se betonom i zemljanim nasipima kako bi postali otporniji na moguće zračne napade. Teheran paralelno reorganizira sigurnosni vrh države i jača ratne strukture upravljanja, što analitičari tumače kao pripremu za scenarij moguće eskalacije. Dok su trajali pregovori, Iran je proveo vojne vježbe u Perzijskom zaljevu te privremeno zatvorio dijelove Hormuškog tjesnaca, ključne rute za globalnu opskrbu naftom. Istodobno je američka vojska u regiju poslala dodatne nosače zrakoplova.
Incidenti na moru i u zraku posljednjih tjedana pokazuju koliko je situacija osjetljiva, a stručnjaci upozoravaju da bi i manji incident mogao potaknuti širu krizu.
Ranije je za naš portal geopolitički analitičar Denis Avdagić komentirao kako je ključno pitanje vodi li trenutna situacija prema sukobu ili kompromisu. Prema njegovim riječima, obje su mogućnosti i dalje realne.”Otvoreno je i jedno i drugo. Iranska strana svjesna je da Amerika danas igra drugačije nego u prošlosti”, ističe Avdagić.
Dodaje kako je aktualna američka administracija već pokazala spremnost na poteze koji odstupaju od ranijih najava suzdržanosti, uključujući vojne akcije i pritisak na protivnike. Prema Avdagiću, Teheran više ne može računati na predvidljivo američko ponašanje, a upravo je element neizvjesnosti postao važan dio pregovaračke taktike Washingtona. Ipak, Iran nije zatvorio vrata diplomaciji. “Iranci su već ranije pristajali na kompromise i i dalje su spremni pregovarati”, podsjeća analitičar, dodajući da je današnja geopolitička pozicija Irana slabija nego prije nekoliko godina.
Unutarnji politički pritisci i gospodarski problemi dodatno utječu na spremnost vlasti da traži rješenje, iako režim pritom nastoji očuvati politički prestiž i pregovaračku snagu. Ključno pitanje pregovora ostaje iranski nuklearni program, ali Avdagić upozorava da postoje teme oko kojih će kompromis biti znatno teži. “Balistički program jedna je od crvenih linija jer nije koncentriran na jednoj lokaciji i teško ga je uopće potpuno onesposobiti”, objašnjava. To dodatno komplicira eventualni vojni scenarij jer bi svaki napad otvorio pitanje razmjera sukoba i mogućeg odgovora Irana te njegovih regionalnih saveznika.
Prema Avdagiću, predsjednik Trump vjerojatno koristi vojno gomilanje kao sredstvo pritiska, ali će pažljivo procijeniti rizike prije donošenja konačne odluke. Velika nepoznanica ostaju obavještajni podaci kojima raspolažu dvije strane, dok regionalni akteri strahuju od lančane reakcije koja bi mogla destabilizirati energetsku sigurnost i Bliski istok u cjelini. Ženevski pregovori zato postaju test političkog instinkta i Washingtona i Teherana — hoće li prevladati logika pritiska ili kompromisa, pitanje je na koje odgovor još uvijek nije poznat.
