POREČ – Na samom ulazu na porečki poluotok, dočekat će vas prizor narodnooslobodilačkog borca, na kojeg građani Poreštine, ali i ostali Istrijani s razlogom gaje simpatije i čuvaju uspomenu. Na Dan antifašističke borbe red je i da se upoznamo s čovjekom koji se smatra jednim od najzaslužnijih za oslobođenje Istre od ralja fašizma i pripojenje Matici Hrvatskoj.
Joakim Rakovac (1914.–1945.) bio je istarski antifašist, partizan i narodni heroj Jugoslavije, rođen u selu Rakovci kraj Poreča. Po zanimanju vinogradar, Rakovac se rano suočio s represijom talijanskih vlasti i fašista, osobito kroz sudbinu svog oca koji je stradao u logoru Dachau. Završio je talijansku osnovnu školu, ali je na poticaj roditelja čitao i hrvatske knjige, što je tada bilo zabranjeno zbog politike talijanizacije.
Tijekom Drugog svjetskog rata, Rakovac je najprije bio mobiliziran u talijansku vojsku, ali se 1942. vraća u Istru i uključuje u antifašistički pokret. Brzo postaje jedan od ključnih organizatora otpora, okupljajući istomišljenike i osnivajući prve narodnooslobodilačke odbore (NOO) u Istri.
Zašto je Rakovac važan za pripojenje Istre Hrvatskoj?
Joakim Rakovac je ključna figura u procesu pripojenja Istre Hrvatskoj iz nekoliko razloga:
Rakovac je bio jedan od glavnih organizatora i vođa partizanskog otpora protiv talijanske i kasnije njemačke okupacije. Njegov rad bio je presudan za mobilizaciju lokalnog stanovništva i uspostavljanje narodnooslobodilačkih odbora, koji su predstavljali političku i vojnu vlast na terenu.
U kolovozu 1943. izabran je za prvog predsjednika Okružnog NOO-a za Istru. Upravo je taj odbor 13. rujna 1943. u Pazinu donio povijesnu odluku o priključenju i sjedinjenju Istre s Hrvatskom, čime je postavljen politički temelj za kasnije međunarodno priznato ujedinjenje.
Rakovac je bio vijećnik ZAVNOH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske) i sudjelovao na njegovim zasjedanjima, kao i na zasjedanju AVNOJ-a (Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije), što potvrđuje njegovu važnost i na širem jugoslavenskom planu.
Simbol narodnog otpora i zajedništva
Joakim Rakovac poginuo je 18. siječnja 1945. u njemačkom napadu na selo Koreniće, a njegova smrt i danas je predmet povijesnih rasprava. Godine 1952. proglašen je narodnim herojem. Danas gotovo svaki istarski grad ima ulicu ili trg nazvan po njemu, a njegov doprinos pripojenju Istre Hrvatskoj smatra se jednim od ključnih trenutaka u suvremenoj povijesti regije
Rakovac je bio karizmatičan vođa, poznat po tome što je okupljao ljude različitih nacionalnosti i političkih uvjerenja u zajedničkoj borbi protiv fašizma. Njegov rad bio je usmjeren na jednakost Hrvata i Talijana u Istri, što mu je donijelo veliki ugled i status narodnog heroja kojeg Istrijani s razlogom njeguju i danas.
Spomenik u Poreču
Autor spomenika Joakimu Rakovcu u Poreču je kipar Željko Cetina, a podignut je na trgu koji nosi Rakovčevo ime. Njegovi posmrtni ostaci premješteni su tamo 1954. godine. Prvobitno je bio tajno pokopan na groblju u Juralu nakon pogibije 1945. godine, a zatim je 1954. godine sahranjen ispod velikog brončanog spomenika u Poreču, na trgu koji je od tada nazvan po njemu (bivši Cimarè).
Spomenik je značajan jer simbolizira njegovu ulogu u antifašističkoj borbi i njegov doprinos oslobođenju Istre. Uz spomenik u Poreču, Joakim Rakovac je dobio i memorijalnu kuću u rodnom selu Rakovci kod Baderne, koja je obnovljena i otvorena za javnost 2024. godine. Ova kuća služi kao muzej posvećen njegovom životu i djelu, kao i povijesti Narodnooslobodilačke borbe na Poreštini.
Svečanosti povodom sjećanja na Joakima Rakovca održavaju se redovito, uključujući i obilježavanje godišnjice njegove pogibije u Poreču i njegovom rodnom kraju. Grad Poreč i antifašističke udruge aktivno sudjeluju u očuvanju njegove uspomene, a spomenik i memorijalna kuća služe kao važna mjesta sjećanja i edukacije o njegovoj borbi za slobodu, jezik, kulturu i identitet Istre.
Ukratko, spomenik je izrađen kao brončani kip na trgu u Poreču, a njegovo postavljanje i premještanje posmrtnih ostataka 1954. godine označilo je službeno priznavanje i počast ovom narodnom heroju Istre, čija je uloga u antifašističkoj borbi duboko cijenjena u čitavoj regiji.
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:
DAN JE ANTIFAŠISTIČKE BORBE Znate li što se dogodilo 22. lipnja i zašto je taj datum važan?
Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja kao državni blagdan u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, koji je ujedno bio i prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe. U spomen-parku Brezovica pokraj Siska se održava središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe, u spomen na 22. lipnja
