Crnogorci poslali neočekivanu poruku Hrvatima: ‘Duboko smo zgroženi i razočarani’

Prije 33 godine, u jeku napada na Dubrovnik iz pravca Crne Gore, skupina crnogorskih intelektualaca okupila se na Cetinju da protestira protiv tog bezumnog čina. Tada su napisali pismo isprike i zapjevali “Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam, Dubrovniče”. Danas, više od tri desetljeća kasnije, povijest se ponavlja.

Naime, nakon što je Skupština Crne Gore nedavno usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, grupa crnogorskih intelektualaca i građanskih aktivista uputila je otvoreno pismo Republici Hrvatskoj, izražavajući duboko razočaranje i zabrinutost zbog te odluke.

Rezolucija je izazvala burne reakcije na crnogorskoj političkoj sceni, narušila odnose s Hrvatskom i dovela u pitanje daljnji europski put Crne Gore. Bivši ministar vanjskih poslova, Boro Krivokapić, smatra da je Rezolucija “odrađivanje prljavog posla za Beograd” i da iza nje stoji Aleksandar Vučić, s ciljem zaustavljanja crnogorskog napredovanja prema Europi.

‘Duboko smo zgroženi i razočarani’

U pismu crnogorskih intelektualaca stoji da su “duboko zgroženi i razočarani nedavnim usvajanjem Rezolucije o Jasenovcu”, te naglašavaju da ta odluka “nepromišljena i štetna, ne odražava istinske osjećaje većine crnogorskog naroda prema Hrvatskoj i njezinim građanima”.

“Mi, dolje potpisani intelektualci, javni djelatnici i građanski aktivisti iz Crne Gore, s dubokim poštovanjem i iskrenom željom za očuvanjem naših dobrosusjedskih odnosa želimo se obratiti vama, hrvatskim građanima, narodu i državi. U ime Crne Gore, izražavamo naše iskreno izvinjenje za nesporazume ili uvrede koje su mogle nastati kao posljedica usvajanja Rezolucije od strane Skupštine. Želimo naglasiti da se ne slažemo s donesenom Rezolucijom i žao nam je ako je ona izazvala negativne reakcije ili nesuglasice”, stoji u pismu.

Kako se navodi u pismu, “oni koji su predložili Rezoluciju i za nju glasali nisu glas Crne Gore, već centara moći iz Srbije i Rusije koji imaju samo jedan cilj – da izazovu potrese i sukobe na Balkanu i okrenu brata protiv brata. Poštovani susjedi, molimo vas da ne osuđujete cijelu državu zbog postupaka pojedinaca, zato sve mjere koje donesete neka budu usmjerene protiv tih pojedinaca koji pokušavaju narušiti našu bliskost i prijateljstvo, a ne protiv naroda i države i njihove budućnosti.

Hrvatska povukla oštar potez prema Crnoj Gori: Ovi ljudi su proglašeni nepoželjnima u Hrvatskoj

‘Molimo naše hrvatske prijatelje za podršku’

Crnogorski narod pamti i pamtit će svaku vašu podršku koju smo dobili i svaki gest bratske volje da uđemo u EU i to zaboraviti nećemo nikada. Iskreno se nadamo da ovaj nesporazum neće utjecati na naš zajednički cilj – pristupanje Crne Gore EU, te molimo naše hrvatske prijatelje da nam pruže podršku na tom putu, kao što su to i dosad radili a kao što smo i mi uvijek bili spremni da podržimo vas. Vaša pomoć i podrška su nam sada potrebni više nego ikad, da zajedno gradimo bolju budućnost za sve nas”.

‘Jasenovac jeste bio užasan logor smrti’

“U Drugom svjetskom ratu Jasenovac jeste bio užasan logor smrti koji nikada ne smijemo zaboraviti. Nevini ljudi, među kojima su bili Srbi, Hrvati, Romi, Jevreji i drugi, ubijeni su u tom logoru. Danas je važno da se sjećamo žrtava i da se borimo protiv svih oblika netolerancije, mržnje i diskriminacije, što Hrvatska u kontinuitetu i radi obilježavanjem godišnjice proboja posljednjih zatočenika iz logora Jasenovac. Duboko žalimo zbog ove odluke i ovog nesmotrenog poteza koji ne samo da ranjava hrvatski narod, već je poput nevremena koje je zasjenilo vedro nebo međusobnih odnosa i otežava postizanje pomirenja i suradnje između naših naroda.(…)

Smatramo da svaka inicijativa koja za cilj ima ukazivanje na neke događaje iz prošlosti, a koja se odnosi na susjednu državu i njene građane ili ma koju drugu državu, ne treba biti takva da vrijeđa ili omalovažava i izaziva bol i patnju hrvatskog ili bilo kojeg drugog naroda, već da potiče na sjećanje i educira o tragičnim događajima iz prošlosti kako bismo zajedno gradili mirniju i svjetliju budućnost za sve narode u regionu.

Crna Gora i Hrvatska dijele duboke historijske veze koje su građene kroz stoljeća zajedničke borbe za slobodu, kulturne suradnje i međusobnog poštovanja i savezništva u najtežim vremenima, naše prijateljstvo je uvijek bilo primjer čvrstog zajedništva. Naša kulturna baština isprepletena je zajedničkim nitima koje nas čine ponosnim. (…) U ovim izazovnim vremenima, moramo se prisjetiti tih vrijednosti koje nas povezuju i grade mostove razumijevanja i prijateljstva. Primjeri toga su mnogobrojni, od prijateljstva naših pjesnika i književnika do solidarnosti u teškim vremenima.

‘Naša su dva naroda skupa išla protiv osvajača’

Naša su se dva naroda kroz povijest susretala i u sukobe protiv osvajača skupa išla surađujući kako to i dolikuje saveznicima koji su jedni na druge upućeni i predstavljaju branu porobljivačima. Crnogorski vladar, vladika, pjesnik i filozof Petar Petrović II Njegoš je opjevao i pisao o slavi hrvatskog naroda, a velikani hrvatske pisane riječi su ponosno opjevali braću svoju Crnogorce. (…)”

Crnogorski zastupnik divlja nakon odluke Hrvatske: ‘Moj đed je zalud poginuo oslobađajući Karlovac’

Potpisnici pisma:

• Akademik prof. dr Vukić Pulević,

• prof dr Slobodan Backović,

• Ariepiskop Cetinjski i Mitropolit Crnogorski Boris Poglavar Crnogorske Pravoslavne Crkve,

• Miodrag Bole Bošković, autor filmova i kompozitor,

• prof dr Veselin N. Ivanović,

• mr Ana Ivanović,

• prof dr Radomir Mato Laković,

• Ambasador Željko Perović,

• mr sci. dr Maja Miročević Rotolo,

• dipl. ing. arh. Veselin-Bato Radulović,

• dipl. ing. arh. Miodrag Bajković,

• mr Luka Mišović, dipl. ecc,

• dr. Milosav-Mišo Anđelić dipl. ing. šum.,

• mr Nikola Spahić, dipl. ing. građ.,

• Goran Kusovac,

• Andrej Mihailović,

• Dragan Asanović,

• Dejan Spahić,

• Sabrija Vulić predsjednik Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore,

• Danilo Daro Burzan, publicista,

• Krsto Pajović,

• Anđe Kapičić,

• mr. Veljko Krstov Martinović,

• Đuro Vučinić,

• Stevan Ljumović,

• Branislav Đ. Martinović,

• Ljubo Dušanov Stjepčević,

• Suzana Kapetanović,

• Anđa Backović,

• Mladen Mihaila Vujović,

• Žarko Begović,

• Saša Vukov Rajković,

• Bojan Đuranović kolumnista,

• Desanka Bošković,

• mr Tatjana Stanković,

• Dragan F. Perković psihoterapeut,

• Marija Đurović,

• Olivera Jovanović,

• Nikol Grgurević,

• Zvjezdan Šantić,

• Slavko Radović,

• prof dr Aleksandar Radoman,

• prof dr Adnan Čirgić,

• dr Slobodan Jerkov, doktor muzike,

• Nenad Lekić,

• Branislav Banja Kaluđerović,

• Duško Mrdović ex ambasador Crne Gore,

• Ranko Perović,

• Nada Nikčević,

• Dubravka Radović,

• Ljilja Živković,

• Vesna Martinović,

• Jovan Koljević, dipl. ecc.,

• Slobodan Čukić,

• Veseljko Koprivica,

• Darko Šuković,

• Tanja Šuković,

• Boris Marinović, advokat,

• Nebojša Mrvaljević, građanski aktivista,

• Tanja Pavićević, novinarka,

• Adriana Brankova Lukovac

• prof. dr Veselin Pavićević

• Radovan Damjanović, profesor

• Blažo Sredanović

• prof dr Boban Batrićević

• Sreten Perović, književnik,

• Anka Popović,

• Milica Perović,

• Peđa Ninov Vušurović, građanski aktivista,

• Snežana Lakić, građanska aktivistkinja,

• Anka Boljević, građanska aktivistkinja,

• Predrag Vukčević,

• Zoran Vukčević,

• dr.sc.Lidija Vukčević Vučurović, književnica,

• Veselin Vučurović, politikolog,

• Danilo Popović,

• Svetlana Rotković,

• Milan Rotković,

• Marina Miročević,

• Ante Miročević,

• prof.dr Refik Zejnilović,

• Milan Bojanić,

• Stojana Bojanić,

• Neda Bojanić,

• Mišo Krivokapić,

• Čedo Mirković el.ing.,

• Đorđe Šćepović,

• dr Jovan Rabrenović,

• dr Jovo Rabrenović