Svećenik otac John Higgins za za catholic stand posvjedočio je o silnom čudu koje je promatrao u svojoj svećeničkoj službi. Sam svećenik ovaj događaj naziva čudom koje je obilježilo njegov svećenički put.
“Bio sam dodijeljen u katoličkoj crkvi svetog Rafaela u Santa Barbari u Kaliforniji kao pridruženi župnik u kasnim 1980-ima. Predavao sam u srednjoj školi u lokalnoj katoličkoj školi i poznavao sam puno ljudi u području Santa Barbare. Volim taj dio Kalifornije zbog prekrasnih pogleda i ljudi. Stvarno sam uživao predavati tamo u srednjoj školi 1980-ih.
Jedne ljetne večeri trebao sam slaviti misu za skupinu mladih u domu u brdima iznad Santa Barbare. Stigao sam i počeo se pripremati za misu. Ali onda je uslijedio telefonski poziv. U lokalnoj bolnici Goleta došlo je do hitnog slučaja. Trebali su svećenika odmah. Pa sam uskočio u auto i odvezao se tamo što je brže moguće”, započinje svećenik svoju priču i nastavlja.
Žao nam je ali on je mrtav
Kad sam stigao u bolnicu i ušao u hitnu primijetio sam da je glavna medicinska sestra tamo bila majka jednog od mojih učenika u srednjoj školi. Kad sam ušao, vidio sam da su bila tamo jedna kolica s pacijentom i da je zavjesa zatvorena. Tri su vatrogasca stajala u
podnožju kolica. Odgurnuo sam zastor i ušao. Stara medicinska sestra je rekla: “Žao mi je, oče John, on je već mrtav.”
Kardiološki aparati nisu piskali, a sestre su se spremale skinuti ljepljive flastere električnim žicama. Osjećao sam se jako loše zbog te situacije i tada sam primijetio da čovjek nosi platneni smeđi škapular oko vrata. Uzeo sam trenutak i rekao: “O, gledaj; nosi starinski škapular, jedan od starih suknenih”. Dotaknuo sam škapular i u tom trenu odmah je srčani monitor počeo kucati. Otvorio je oči i irskim naglaskom rekao: “Oče, tako mi je drago što ste ovdje. Želim ići na ispovijed“.
Svećenik objavio da ima rak i da treba molitvu za čudo: ‘Šest mjeseci poslije, raka nema’
Novo srce
Glavna medicinska sestra pitala me što sam učinio u zbunjenom stanju. Vatrogasci su izgledali šokirano, a liječnik je izašao iz svoje ordinacije i bio ljut jer je već napravio smrtovnicu. Pacijent je izgledao iznenađeno, a ja sam rekao: “Bog te blagoslovio”, a zatim sam mu brzo stavio znak križa. Odmah su krenuli u akciju i odveli ga na operaciju, a da nije imao priliku otići na ispovijed. Vatrogasci su mi morali donijeti stolicu jer sam bio jako iznenađen ovom situacijom i događajem.
Otišao sam kući i pomolio se za tog čovjeka. Nisam ni pomislio pitati ga za ime. Bio sam toliko iznenađen situacijom da sam jednostavno otišao. Ali tu nije kraj priče. Otprilike tri tjedna kasnije došao je k meni u župu. Rekao mi je svoje ime i prepoznao sam ga ne samo iz bolnice, već i zato što sam predavao i njegovom sinu u srednjoj školi. Kratko smo popričali i rekao mi je da su ga vatrogasci došli posjetiti ga u bolnicu i pokazali mu svoje bilješke. Na dnu svojih zapisa napisali su: “Bog ga je vratio u život”.
Rekao mi je i da ga je liječnik stavio listi čekanja za novo srce. Malo smo zajedno molili i on je otišao. Bio sam zapanjen i nastavio sam moliti za njega. Njegov sin, koji je bio krupni crvenokosi mladić, nazvao me i pričao mi o svom tati. Zamolio me da prođem kroz ono što se dogodilo na hitnoj jer ga je to iznenadilo i nije baš razumio kako se to dogodilo.
Oko četiri tjedna kasnije, čovjek se vratio da me vidi u župi. Sjeo je u salon i razgovarali smo o situaciji, a on se nasmiješio i rekao da nije više na popisu za novo srce. Bio sam malo zbunjen i rekao sam da sam iznenađen jer mu treba novo srce.
Tada mi je rekao da je bio kod kardiologa, i da je kardiolog bio u čudu, ali da mu je srce ozdravilo, potpuno ozdravilo. Nije mogao pronaći ništa loše na njegovom srcu. Tako je trebao zadržati svoje srce i nije morao na operaciju. Nasmijali smo se od radosti na tu vijest.
Rekao je da ga je Bog izliječio. Bio sam jako iznenađen, jer ne očekujem da će se ovakva čuda dogoditi. Znam da su se dogodila, ali nikada nisam mislio da ću vidjeti jednu tako jednostavn i u svojoj prisutnosti. Nikada nisam očekivao da ću vidjeti čudo i ovo sigurno nisam izazvao ja. Ovo je sve bila volja i djelo Božje!”
Dogodilo se predivno čudo u Kolumbiji: ‘Svećenik plače, hostija pulsira pred 300 vjernika’
