Sinoć nešto prije 22 sata udar munje izazvao je požar na brdu Markovača istočno od Žrnovnice. Vatra je krenula iznad napuštenog naselja Nugal te se koncentrično širila u svim smjerovima. Jak pljusak iza ponoći pogasio je velik dio vatrene fronte, no jedan dio otišao je prema jugu, prema području Vilara.
Te padine početkom prošlog stoljeća gotovo su u cijelosti bile obrađene, no desetljeća zapuštenosti dovele su do toga da one obrastaju u makiju, te bivaju opožarene svako nekoliko godine. Prije noćašnjeg, posljednji veliki požar na ovom području dogodio se u srpnju 2017. kada su izgorjele ogromne površine makije i borove šume.
Zanimljivo, tamo se nalazi i fiksna kamp kućica koja sada služi u OPG svrhe, odnosno za držanje opreme potrebne za pčelarstvo. Kako se može vidjeti na fotografijama snimljenim s obližnjeg brda Perun, izgorjela je cijela padina brda, no okolica ove kućice potpuno je netaknuta. Kako je to moguće, otkrio nam je vlasnik Niko Barbarić.
“Redovito kosimo i čistimo okolicu kuće, a požar nema šanse kada dođe do uređenog zemljišta. Identično se dogodilo 2017. godine kada je cijelo područje izgorjelo, a okolica naše kućice ostala je potpuno netaknuta”, govori nam Barbarić.
Inače nakon katastrofalnog požara 2017. u kojem je samo u Žrnovnici izgorjelo nekoliko kuća, objekata i na desetke automobila, a požar je ušao u sam Split te je gorjelo sve do Kile, sazivale su se tematske sjednice Gradskog vijeća, a političari su obećavali čuda. Govorilo se o održavanju zaraslih površina u gradu, ali i na brdima i planinama, no od toga naravno nije bilo ništa.
Gradsko vijeće: Jednoglasno prihvaćen MOST-ov prijedlog zaključka o protupožarnoj zaštiti Marjana
Situacijom na terenu posebno je zabrinuta jedna Splićanka koja se obratila medijima i Gradu Splitu.
“Dok Dalmacija gori od požara koji haraju duž obale, građani istočnog dijela Splita ponovno su u strahu. Sjećanja na katastrofalni požar iz 2017. godine, koji je zahvatio istočni dio grada, još uvijek su svježa. Tada su požarom uništene sve travnate površine, a Split su od daljnje štete spasili hrabri građani koji nisu imali gdje pobjeći. „Ko preživi, pričat će“, kažu oni koji su tada bili u samom epicentru događanja.
Grad više nema sredstava za košnju
Sada, sedam godina kasnije, situacija je alarmantna. Puste travnate površine, bilo da su u privatnom ili javnom vlasništvu, ostavljene su bez ikakvog održavanja. Ni gradske vlasti, niti vlasnici ne pokazuju interes za njihovo održavanje. Kako nam je prenio jedan od poljoprivrednih redara Grada Splita – koji, prema tvrdnjama građana, djeluje kao jedini u svom sektoru – Grad više nema sredstava za košnju ovih površina. Iako su se te površine održavale od 2018. do 2020. godine, nakon toga su potpuno zanemarene.
Redar je izašao na teren i pokušava pronaći vlasnike kako bi im poslao upozorenja i naloge, ali pitanje koje muči građane jest: tko će biti odgovoran u slučaju novog požara? Čija je to nadležnost? Zašto Grad jednostavno ne pokosi te površine, a zatim naplati troškove vlasnicima koji ne održavaju svoje zemljište?
Posebno je zabrinjavajuće što se ne kose ni javne površine na istoku Splita, a kamoli privatne. Građani pozivaju medije da reagiraju na ovu situaciju, jer stanje na terenima poput Kamena, Kile, Karepovca i Dračevca prijeti da se ponovi scenarij iz 2017. godine. „Ne daj Bože više onakvog požara“, zaključuju zabrinuti stanovnici.
Nadamo se da će ovaj apel potaknuti odgovorne institucije na hitnu akciju kako bi se izbjegla nova tragedija”, pita se naša čitateljica.
Poljoprivredni redar: “Nemam koga pozvat…”
Prenosimo i odgovor koji je dobila od Grada Splita.
“Kao što vam je poznato vlasnici su u inostranstvo I u Hr. ali svi (osim jednoga) upisani suvlasnici (koji su upisani u Posjedovni list) su umrli, a njihovi nasljednici još nisu upisani.
Slijedom toga nemam koga pozvat da napišem zapisnik I izdam nalog za čišćenje terena. Nažalost takva je situacija”, odgovorio joj je službeni referent-poljoprivredni redar.
U nastavku pogledajte nekoliko kadrova zapuštenih površina u gradu Splitu:
Moja reakcija na članak je…
