Da ste prije točno godinu dana, sredinom lipnja 2024., odlučili uložiti 1000 eura u zlato, danas biste na svom računu imali osjetno više. Prema recentnim podacima o kretanju tržišta, godišnji rast cijene ovog plemenitog metala iznosio je impresivnih 31,84 posto. To znači da bi vaša početna investicija od 1000 eura narasla na otprilike 1318 eura, donoseći vam čistu zaradu od gotovo 320 eura. Takav povrat značajno nadmašuje prinose koje su u istom razdoblju nudile tradicionalne štednje ili mnoge druge vrste ulaganja, potvrđujući zašto se investitori u turbulentnim vremenima okreću upravo zlatu. Ovaj skok nije slučajan, već je posljedica niza globalnih događaja koji su potaknuli potražnju za sigurnom imovinom, a zlato je kroz povijest dokazalo da tu ulogu ispunjava s nevjerojatnom postojanošću.
Ključni pokretač ovakvog strelovitog rasta leži u kombinaciji nekoliko faktora koji su obilježili proteklu godinu. Geopolitičke napetosti, od sukoba na Bliskom istoku do nastavka nestabilnosti u istočnoj Europi, stvorile su atmosferu neizvjesnosti u kojoj kapital traži sigurno sklonište. Istovremeno, promjena monetarne politike vodećih svjetskih središnjih banaka, prije svega američkog Feda, odigrala je presudnu ulogu. Ciklus smanjenja kamatnih stopa, koji je započeo kao odgovor na potencijalnu recesiju u SAD-u, učinio je zlato znatno privlačnijim. Kada kamatne stope padaju, oportunitetni trošak držanja imovine koja ne donosi prinos, poput zlata, smanjuje se, što automatski povećava njegovu atraktivnost u očima ulagača. Uz to, visoka inflacija koja je i dalje prisutna u mnogim gospodarstvima dodatno je nagrizla vrijednost papirnatog novca, potičući investitore da zaštitu potraže u fizičkoj imovini čija je vrijednost intrinzična i dugoročno stabilna.
Cijena zlata tradicionalno se izražava u američkim dolarima, zbog čega je odnos između eura i dolara od presudne važnosti za europske ulagače. Kada američki dolar slabi u odnosu na druge valute, zlato postaje jeftinije za kupce koji koriste, primjerice, euro. To potiče potražnju u eurozoni, što posljedično gura cijenu zlata prema gore. Upravo takav scenarij odvijao se u proteklom razdoblju. Odluke Europske središnje banke (ECB) također imaju utjecaj; svako popuštanje monetarne politike ili devalvacija eura može učiniti zlato pristupačnijim i traženijim. Povijesno gledano, cijena zlata u eurima dosegla je simboličnu granicu od 2000 eura po unci u ožujku 2024. godine, a od tada je nastavila svoj uzlazni trend, vođena potražnjom kako institucionalnih tako i malih ulagača koji u njemu vide zaštitu od ekonomske neizvjesnosti.
Iako mnogi ulaganje u zlato povezuju s kupnjom fizičkih poluga i kovanica, moderni financijski sustav nudi i znatno jednostavnije načine sudjelovanja na ovom tržištu. Investicijski proizvodi kojima se trguje na burzi, poput ETF-ova (Exchange-Traded Funds) ili ETC-ova (Exchange-Traded Commodities), postali su iznimno popularan izbor. Ovi instrumenti prate kretanje cijene zlata, a njihova glavna prednost je visoka likvidnost i minimalni raspon između kupovne i prodajne cijene u usporedbi s direktnom trgovinom fizičkim zlatom. Umjesto brige oko skladištenja i osiguranja, ulagači putem burzovnih proizvoda mogu jednostavno kupovati i prodavati udjele. Iako ovi proizvodi nose određene troškove upravljanja, izražene kroz TER (Total Expense Ratio) koji se kreće između 0,00 % i 0,59 % godišnje, njihova praktičnost i dostupnost čine ih idealnim alatom za diversifikaciju portfelja.
Što donosi budućnost: Prognoze analitičara
Gledajući unaprijed, većina analitičara velikih investicijskih kuća poput Goldman Sachsa i JP Morgana zadržava optimističan stav. Njihove prognoze za ostatak 2025. godine predviđaju nastavak rasta, iako uz moguću povećanu volatilnost. Neke od najoptimističnijih projekcija sugeriraju da bi cijena zlata do kraja godine mogla dosegnuti razine između 3500 i gotovo 4000 dolara po unci. Takva predviđanja temelje se na očekivanjima daljnjeg slabljenja dolara, nastavka geopolitičkih rizika te povećane potražnje od strane središnjih banaka koje nastavljaju gomilati svoje zlatne rezerve kao dio strategije dedolarizacije. Povećana potražnja potrošača iz Kine i Indije također se navodi kao važan faktor koji bi mogao dodatno pogurati cijenu prema gore.
Dugoročni horizont: Zlato prema 10.000 dolara?
Dugoročne prognoze, koje se protežu do 2030. i dalje, još su smjelije, iako ih treba uzeti s dozom opreza zbog visoke neizvjesnosti. Pojedini ekonomisti i analitičari predviđaju da bi zlato do 2030. godine moglo dosegnuti cijenu od 7000 dolara po unci, opisujući ga kao vodeću imovinsku klasu 21. stoljeća. Neke teorije idu toliko daleko da predviđaju cijenu od 10.000 dolara do 2050. godine, potaknuto scenarijima u kojima bi svijet mogao ostati bez ključnih metala, uključujući i zlato, zbog rastuće potražnje i ograničenih zaliha. Iako su takva predviđanja spekulativna, ona se temelje na fundamentalnim postavkama: zlato je rijetko, njegova ponuda je ograničena, a uloga kao “sigurnog novca” u svijetu fiat valuta ostaje neupitna. Na kraju, iako prošli prinosi nisu jamstvo budućih, temeljni faktori koji podupiru vrijednost zlata – od zaštite od inflacije do uloge diverzifikatora portfelja u kriznim vremenima – ostaju čvrsti i relevantni.
