Dalmaciju zahvatila zabrinjavajuća pošast: ‘Bijela kuga ubija Split’

Nova školska godina nova je prilika za analizu – bilježimo li pad ili povećanje broja učenika? Broj prvašića u učionicama zoran je pokazatelj stope nataliteta s kojom Hrvatska muku muči već desetljećima. ‘Slobodna Dalmacija‘ donosi tekst o ‘bijeloj kugi koja ubija Split’ te iznosi frapantan podatak kako su osnovne škole u gradu pod Marjanom u godinu dana izgubile 428 učenika. Inače, izraz “bijela kuga” koristi se kao metafora za demografski problem u kojem postoji nagli pad ili smanjenje populacije, posebno u kontekstu starenja stanovništva i niske stope nataliteta.

Pod Gradom Splitom je 29 osnovnih škola i dvije područne (Sirobuja i Sitno Donje), a samo posljednje godine broj učenika je pao za čak 428, piše Slobodna. U školskoj godini 2024./2025. ukupno je 12.573 učenika u 681 razrednom odjelu, a 859 je učenika s teškoćama u razvoju. Usporedbe radi, u školskoj godini 2023./2024. bilo je 13.001 učenik u 691 razrednom odjelu.  Prvašića je prošle godine bilo 1449, što znači da je ove godine 10 prvašića manje. Što se tiče analize broja prvašića, treba naglasiti da je ove godine i veliki broj djece koja su dobila odgodu upisa u prvi razred, djelomično zbog opće nezrelosti djece, ali i zahtjeva roditelja.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji je za čak 479 djece odgođen upis u prvi razred osnovne škole, a podatak za Grad Split nije poznat. Tako da i to treba uzeti u obzir, a predviđa se da će sljedećih godina doći i do povećanja broja učenika s teškoćama u razvoju. Ako uspoređujemo ukupan broj učenika u ovoj i prošloj školskoj godini, dolazimo do zanimljivih podataka. Najviše učenika izgubila je Osnovna škola Marjan, koja u ovoj godini broji 293 učenika, a prošle školske godine imala ih je 434, što je 141 učenik manje. Najveći porast broja učenika imala je Osnovna škola Lokve – Gripe, koja ima 18 učenika više. Lani su imali 416, a ove godine 434 učenika.

Nova školska godina

Početak školske godine poseban je trenutak za 301.660 učenika osnovnih i 150.000 učenika srednjih škola. Po prvi puta nastavu će pohađati nešto više od 35.700 osnovaca, govore podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja. Taj broj možda i nije konačan, jer škole imaju obvezu upisati učenike u bazu e-matica tek do 30. rujna. “Od 1. rujna se učenici prvih razreda upisuju u bazu e-matica i tada se u bazi otvara nova školska godina”, otkrili su iz Ministarstva za Index. Ipak, treba reći da bi broj “đaka-prvaka” trebao biti bolji od prošlogodišnjeg, kad je u školu upisano tek oko 35.000 djece.

No, svi će učenici od ove školske godine svjedočiti nekolicini promjena. Prije svega se to odnosi na praznike. Škola je, naime, trebala početi još prošlog ponedjeljka. No, odlukom ministra Radovana Fuchsa, sve je prolongirano na tjedan dana zbog čega je ukinut jesenski odmor, a proljetni su praznici skraćeni. Unatoč tomu, školska će godina ranije završiti. Umjesto 18. lipnja, đaci će proslaviti posljednji dan škole 13. lipnja. Maturanti će svoje školske obveze, ako izuzmemo državnu maturu u srednjim školama, završiti 23. svibnja.

Prvi dio zimskog odmora trajat će od 23. prosinca do 6. siječnja, dok će sljedeću priliku za odmor učenici dobiti od 24. do 28. veljače. Što se tiče proljetnih praznika, oni su reducirani na razdoblje od Velikog četvrtka, 17. travnja do Uskrsnog ponedjeljka, 21. travnja. Nastava u ovom slučaju počinje dan kasnije. Ranije je bilo predviđeno da proljetni praznici traju od 17. do 27. travnja, no to se zbog preturbacija u školskom kalendaru nije ostvarilo. Đaci će tako školu pohađati ukupno 177 dana, a maturanti 163 dana.

Nova školska godina donosi velike promjene: Evo kako će izgledati praznici

Srećom, promjene nisu zahvatile pisanje nacionalnih ispita i državne mature. Kako je ranije otkriveno iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje i obrazovanje (NCVVO), učenici četvrtih razreda osnovne škole pisat će nacionalne ispite iz hrvatskog ili manjinskog jezika, matematike te prirode i društva u ožujku sljedeće godine. U istom će mjesecu osmaši pisati ispite iz hrvatskog ili manjinskog jezika, prvog stranog jezika, matematike, biologije, fizike i kemije, dok će povijest i geografiju polagati u travnju.