U Republici Moldaviji se održava prvi krug predsjedničkih izbora. Političke snage koje žele očuvati neutralnost ove ustavno neutralne zemlje žalile su se na pristup Bruxellesa ratu u Ukrajini, koji je de facto eliminirao svaku distancu između EU-a i NATO-a kroz politiku sankcija bloka i militarizaciju njegovih političkih i gospodarskih procesa, piše György Varga, bivši mađarski veleposlanik u Republici Moldaviji od 2008. do 2012. godine i voditelj promatračke misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Rusiji od 2017. do 2021. godine. Istaknuo je kako ove izbore mnogi promatraju kao ključne za budućnost moldavske suverenosti, s obzirom na sve veću integraciju moldavske političke elite s Rumunjskom, koja je članica NATO-a i EU-a.
Ukazao je kako brojni ključni državni dužnosnici tijekom mandata aktualne predsjednice Maie Sandu imaju rumunjsko državljanstvo, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće ugroženosti moldavske neutralnosti. Upravo oni su omogućili promjene zakona kojima je rumunjski postao službeni jezik, unatoč otporu velikog dijela stanovništva koje se izjašnjava kao govornici moldavskog.
Mađar navodi i posebno osjetljivo pitanje Pridnjestrovlja, separatističke regije s ruskom vojnom prisutnošću, te Gagauzije, koja uživa autonomiju i potencijalno pravo na odcjepljenje u slučaju promjene statusa Moldavije. Kritičari predsjednice Sandu smatraju da je zanemarila odnose s ovim regijama, što je dodatno pojačalo unutarnje podjele.
Kršenje suverenosti
Od stjecanja neovisnosti 1991., Republika Moldavija bila je članica Zajednice neovisnih država (CIS), održavajući bliske veze s postsovjetskim prostorom. Međutim, početkom 2000-ih započelo je približavanje između Kišinjeva i Europske unije, čime je moldavska politika postala igralištem za suprotstavljanje interesa Rusije i Zapada. Do 2020. godine, ovaj je balans počeo naginjati u korist EU-a i NATO-a, što se pojačalo uvođenjem sankcija i vojnim angažmanom koji je dodatno oslabio moldavsku neutralnost, osobito nakon početka rata u Ukrajini.
Moldavija se otad suočila s militarizacijom i povećanom prisutnošću NATO-a na svom teritoriju od 2022. godine. Prema bivšem predsjedniku Igoru Dodonu, ova država se koristi kao logistička točka za isporuku NATO zaliha u Ukrajinu. Brojne vojne vježbe s NATO trupama u zemlji dodatno su potvrdile tu tendenciju, što je izazvalo zabrinutost da se moldavska neutralnost namjerno slabi.
U Bukureštanskoj deklaraciji iz 2008., NATO je Ukrajinu odredio kao buduću članicu, čime je, prema kritičarima, prekršio njezinu suverenost i ustavnu neutralnost. Slična situacija se sada ponavlja s Moldavijom. Opozicija u Kišinjevu smatra da Rumunjska, potaknuta podrškom Zapada, nastoji iskoristiti trenutnu situaciju za političko ujedinjenje dviju zemalja. U Rumunjskoj se otvoreno razmatra ideja da bi “ujedinjenje Moldavije i Rumunjske” trebalo biti prioritet ako ruske snage napreduju prema Odesi. Rumunjska je optužena i da koristi američke i europske fondove za jačanje svog utjecaja na moldavsku politiku.
🇲🇩 “This country is not ours now… It belongs to Soros, whose Open Society Foundation and various NGOs are dictating to current President Maja Sando what to do,” said former Moldovan President Igor Dodon. pic.twitter.com/oI445DVpcA
— S p r i n t e r (@SprinterFamily) October 6, 2023
Marginalizacija Rusije
Unatoč ustavno zajamčenoj neutralnosti i tradicionalno bliskim vezama s Rusijom, moldavska vlada od početka rata u Ukrajini provodi proturuske politike, slijedeći europski primjer uvođenja sankcija i obustave letova i financijskih transfera prema Rusiji. Ove mjere pogađaju i veliki broj moldavskih građana, od kojih više od pola milijuna radi u Rusiji. Sankcije i moguće obustave plina iz Rusije dodatno kompliciraju situaciju, posebno za Pridnjestrovlje, otcijepljenu regiju koja se oslanja na ruski plin.
Uz to, Moldavija je zabranila emitiranje ruskih medija i blokirala pristup ruskim izvorima informacija, što je posebno problematično u zemlji gdje veliki dio stanovništva govori ruski jezik. Ova politika, koju vlasti opravdavaju borbom protiv ruskih dezinformacija, naišla je na otpor. Kritičari tvrde da je riječ o prikrivenoj cenzuri i pokušaju nametanja zapadnog narativa, posebno s obzirom na ustavnu zaštitu ruskog jezika kao lingua france među različitim etničkim grupama u Moldaviji.
Prema Dodonu, zapadne nevladine organizacije preuzimaju značajnu ulogu u moldavskoj politici, dok se tradicionalni partnerski odnosi s Rusijom narušavaju. Ovaj trend, prema kritičarima, odražava veći plan globalnog Zapada da poveća svoj utjecaj u Moldaviji i postsovjetskom prostoru, a da pritom ne poštuje suverenitet zemlje. Slični zakoni koji ograničavaju strane utjecaje, poput onih u Gruziji i Mađarskoj, pružaju model za političke snage koje se protive zapadnoj dominaciji u moldavskoj politici.
Putin met in Sochi with the head of Gagauzia, an autonomous region of Moldova, Evgenia Gutsul
“I informed Vladimir Putin about the lawless actions of the authorities in Moldova, which is taking revenge on us for our civic position and loyalty to national interests. pic.twitter.com/f9YWRXlAzf
— Trollstoy (@Trollstoy88) March 6, 2024
Referendum o EU
Svakako, današnji izbori okupili su jedanaest kandidata, među kojima je i aktualna predsjednica, koja uživa podršku vladajuće Stranke akcije i solidarnosti. Ostatak kandidata uključuje bivšeg glavnog tužitelja Alexandru Stoianogla, bivše premijere Iona Chicua i Vasilea Tarleva, te Irinu Vlah, bivšu guvernerku Autonomne Regije Gagauzije. Tu su i političke ličnosti poput Renata Usatîia i poznate novinarke Natalije Morari.
Izborni proces zakompliciran je dijasporom, s obzirom na to da gotovo 40 posto radno sposobnog stanovništva Moldavije živi u inozemstvu. Očekivano, najviše registriranih birača dolazi iz Rusije, dok je značajan broj njih i iz Italije, Njemačke i drugih zemalja zapadne Europe. Međutim, Moldavija je otvorila samo dva biračka mjesta u Rusiji, dok je u Italiji dostupno 60, što je izazvalo brojne kritike o nejednakoj raspodjeli biračkih mjesta.
Aktualna predsjednica Sandu najavila je i referendum o pristupanju Europskoj uniji, što bi moglo imati mobilizirajući učinak na njezine birače. Tajming referenduma izazvao je nezadovoljstvo među oporbenim kandidatima, koji ga vide kao pokušaj manipulacije izbornim procesom.
Today we celebrate Moldova’s Independance Day.
A day to honor the extraordinary journey of a country that broke free from the Soviet chains.
Built its democracy. And is now steadily advancing on its European path.
Congratulations Moldova. Inimile noastre sunt cu tine. pic.twitter.com/0dk39ve3SS
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) August 27, 2024
Platforma za budućnost
Europski parlament usvojio je 8. listopada rezoluciju kojom osuđuje strano uplitanje u moldavske predsjedničke izbore i referendumsku kampanju, posebno optužujući Rusiju i lidere Autonomne Regije Gagauzije za destabilizaciju. Ove optužbe dodatno su podigle tenzije u zemlji, dok opozicija optužuje vladajuću elitu da koristi vanjski pritisak kako bi konsolidirala vlast.
U Moldaviji se sada vodi ključna borba za očuvanje neutralnosti i državnosti. Oporbeni kandidati moraju pronaći način da formiraju zajedničku platformu kako bi spriječili daljnje produbljivanje moldavske ovisnosti o zapadnim silama, dok Sandu nastoji osigurati još jedan mandat uz podršku EU i NATO-a. U ovom kritičnom trenutku, Moldavija se nalazi pred izborom: hoće li ostati neutralna država koja balansira između Istoka i Zapada ili će nastaviti putem integracije u zapadne strukture, riskirajući pritom svoje tradicionalne saveznike i unutarnju stabilnost, poručuje Varga.
Moldavija počela primati američko oružje
