Kada je objavljena zajednička izjava ministara vanjskih poslova zemalja BRICS-a, nakon lipanjskog sastanka u Rusiji, istaknule su se njezine četiri točke. Prva je bila “podrška sveobuhvatnoj reformi Ujedinjenih naroda, uključujući njihovo Vijeće sigurnosti”, s ciljem da ga učini demokratičnijim i “poveća zastupljenost zemalja u razvoju u članstvu Vijeća”. Druga je bilo prozivanje Izraela i potpora palestinskoj državnosti, budući da su “ministri izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranog očitog nepoštivanja međunarodnog prava, Povelje UN-a, rezolucija UN-a i sudskih naloga od strane Izraela”. Također, izražena je podrška “punopravnom članstvu Palestine u Ujedinjenim narodima”, kao i “uspostavi suverene, neovisne i održive države Palestine u skladu s međunarodno priznatim granicama iz lipnja 1967. s istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom”.
Treće, izrečena je osuda sankcijama i protekcionizmu. Iako nisu imenovali SAD, ovaj odjeljak nije ostavio nikakvu sumnju o tome na koga misle: “(Ministri) su izrazili zabrinutost zbog upotrebe jednostranih prisilnih mjera, koje su nespojive s načelima Povelje UN-a i imaju negativne učinke na gospodarski rast, trgovinu, energiju, zdravlje i sigurnost hrane, posebice u zemljama u razvoju.” U istom duhu tsu se “usprotivili jednostranim protekcionističkim mjerama, koje namjerno ometaju globalne opskrbne i proizvodne lance i narušavaju tržišno natjecanje”.
Nastavno na treću došla je i četvrta točka: “prepoznavanje potrebe za sveobuhvatnom reformom globalne financijske arhitekture kako bi se ojačao glas zemalja u razvoju i njihova zastupljenost u međunarodnim financijskim institucijama.” No, što je najvažnije, nisu propustili “naglasiti važnost poboljšane upotrebe lokalnih valuta u trgovine i financijskih transakcija između zemalja BRICS-a.” Ili, drugim riječima, odmak od dolara je iskristaliziran kao ključno vozilo ka multinodalnom svijetu. “Dedolarizacija više nije dobrovoljan izbor zemalja; to je neizbježan odgovor na ‘naoružavanje’ dolara”, naglasio je prošle godine bivši potpredsjednik Irana Mohammad Mokhber.
Brazil’s Lula calls for an end to the trade dominance of the US dollar.
“Every night, I ask myself why all countries are forced to do their trade backed by the dollar?”https://t.co/5bmuxEpMKt
— Hassan Mafi (@thatdayin1992) April 13, 2023
Kina i Srbija
Da su zemlje BRICS-a zaista ozbiljne u ovom naumu, potvrdio je ruski ministra vanjskih poslova Sergej Lavrov u travnju, rekavši kako su Moskva i Peking već gotovo potpuno prestali koristiti dolar u međusobnoj trgovini te da se više od 90 posto poravnanja provodi u nacionalnim valutama dviju zemalja. Dodao je da se trgovinska i gospodarska suradnja između Rusije i Kine aktivno razvija unatoč upornim pokušajima zapadnih zemalja da to spriječe. Svakako, gospodarske veze između dviju zemalja procvjetale su od početka “specijalne vojne operacije” i sankcija koje je Zapad uveo Moskvi, pri čemu je trgovina između Rusije i Kine porasla za 26 posto u 2023. godini.
Slična dinamika se odvija između Rusije i ostalih zemalja članica BRICS-a, otkrila je Elvira Nabiulina, čelnica ruske središnje banke. Prema njoj, udio transakcija obavljenih u nacionalnim valutama se od početka 2022. više nego utrostručio i dosegnuo 85 posto. Recimo, Teheran i Moskva 96 posto međusobne razmjene izvode u lokalnim devizama, dok su Rusi s New Delhijem udvostručili svoja plaćanja u nacionalnim valutama od prošle godine, pri čemu je Indija, treći svjetski uvoznik nafte, postala vodeći dobavljač ruskih ugljikovodika. I ne samo to, već se 159 subjekata iz 20 zemalja spojilo i na rusku alternativu SWIFT-u, poznatu kao Sustav za prijenos financijskih poruka (SPFS). Dodatno, obznanila je Nabiulina, udio zemalja BRICS-a u trgovinskoj bilanci Rusije poduplao se od 2021. te je sada oko 40 posto.
Ni u Kini nije ništa drugačije. Naime, tamo je juan sada nadmašio dolar kao dominantnu valutu koja se koristi u nacionalnoj trgovini, po prvi put otkako je 1978. uspostavljena politika reforme i otvaranja. Ovaj trend je u zamahu i sigurno će se samo nastaviti povećavati, dok Peking promovira uporabu juana u međunarodnim transakcijama i uspostavu alternativnih financijskih institucija poput Azijske infrastrukturne investicijske banke i Prekograničnog međubankarskog platnog sustava, što omogućuje Kinezima da zadrže svoje rezerve izvan kontrole SAD-a. Primjer za ovo je trgovina s Brazilom u nacionalnim devizama, kao i svibanjska zajednička izjava Kine i Srbija, u kojoj se ističe kako su dvije strane “spremne promicati korištenje obračuna lokalne valute u bilateralnoj trgovini i ulaganjima te poticati svoje financijske institucije da pruže financijsku potporu i financijske usluge za trgovinsku i ulagačku suradnju”.
RMB has now quietly surpassed USD as the dominant currency used in China trade. First time since Reform and Opening Policy was instituted in 1978. With the reversal trend continuing. https://t.co/z7eljk6wvj pic.twitter.com/9Q6KxyQTkj
— Mitch Presnick 柏力 (@mitchpresnick) October 15, 2024
Pretjerane povlastice
Prema prošlogodišnjim podacima MMF-a, udio američkog dolara u globalnim deviznim rezervama je u silaznoj putanji. Na kraju rujna, dolar je činio 59,2 posto globalno raspoređenih rezervi, dok je na početku milenija taj udio bio preko 70 posto. Doduše, ukoliko se vrijednost dolara prilagodi fluktuacijama tečaka i kamatne stope, ovaj postotak pada na trenutnih oko 56 posto. “Ovaj trend još je upečatljiviji s obzirom na snagu dolara, što ukazuje na to da su privatni investitori krenuli u nedolarsku imovinu”, sugeriraju iz MMF-a. Svakako, dosadašnja – još uvijek aktualna – dominacija dolara pružala je SAD-u značajne financijske prednosti, omogućujući niže troškove zaduživanja i olakšavajući financiranje proračunskih deficita jer su središnje banke diljem svijeta svoje dolarske rezerve ulagale u američke državne obveznice. Također, široka upotreba dolara u međunarodnoj trgovini, uključujući tržišta nafte i drugih sirovina, koristila je američkim multinacionalnim kompanijama čineći njihovo zaduživanje povoljnijim.
A koliko je beneficija za Sjedinjene Države imati svoju valutu kao globalnu rezervu oslikava i postojanje pojma “pretjerane povlastice“. Na primjer, SAD se – zasad – ne može suočiti s krizom platne bilance, jer se njihov uvoz kupuje u njihovoj vlastitoj valuti. Ili, pojednostavljeno, Amerika uvijek samo može isprintati još malo para kako bi posupala svjetske viškove proizvodnje, dok radnici globalnog juga za svaki cent moraju dobro polomiti vlastita leđa.
Upravo na ovo je upozorio Di Dongsheng, prodekanu na kineskom Sveučilištu Renmin, ukazavši da bi njegova zemlja, s obzirom na svoju ekonomsku snagu, trebala smanjiti izloženost prema američkim obveznicama koje su izložene rizicima niskih prinosa i mogućim političkim manipulacijama te tražiti alternativne puteve za ulaganje. Di je primijetio da bi, u slučaju pojačanih napetosti s Washingtonom, Peking mogao postati “talac” zbog svojih velikih ulaganja u ove američke vrijednosne papire. Kao primjer, naveo je zapljenu ruske imovine po početku ukrajinskog sukoba, kao i konfiskacije njemačke i japanske imovine tijekom svjetskih ratova.
This is how the system previously worked, as economist Michael Hudson showed in his book Super Imperialism.
But it is changing with de-dollarization. China’s holdings of US Treasury securities have been falling for a decade.
Japan is what is keeping the imperial Ponzi scheme… https://t.co/pRtYRdhn29 pic.twitter.com/LMb1vLG87a
— Ben Norton (@BenjaminNorton) April 30, 2024
Rasprodaja obveznica
Sukladno s ovim, Peking je već počeo smanjivati svoje rezerve američkih državnih obveznica, koje su pale s rekordnih 1,316 bilijuna dolara u 2013. godini na 767 milijardi dolara u ožujku 2024. godine. Kina je prodala rekordnu količinu ovih vrijednosnica u prvom tromjesečju 2024., u iznosu od ukupno 53,3 milijarde dolara. “Kineska prodaja američkih vrijednosnih papira mogla bi se ubrzati kako se trgovinski rat SAD-a i Kine nastavi”, posebno ako se Trump vrati na mjesto predsjednika, rekao je Stephen Chiu, glavni azijski strateg za devizne tečajeve i stope u Bloombergu.
Di je također napomenuo da Kina više ne mora zadržavati velike rezerve dolara kako bi spriječila aprecijaciju juana, budući da je sada konkurentna u izvozu naprednih tehnologija, a ne samo jeftinih proizvoda. Time je smanjen pritisak na suzbijanje rasta vrijednosti juana, a time i na gomilanje američkih državnih obveznica.
Ukratko, Kina je držala 14 posto vrijednosnih papira američkog trezora u optjecaju u 2011., samo da bi 2023. ta je brojka pala na manje od tri posto. Očito, Komunističkoj partiji je jasno da Sjedinjene Države imaju naviku ilegalno plijeniti rezerve središnjih banaka Rusije, Venezuele, Irana i Afganistana, a Xi Jinping nema naročitu želju biti sljedeća žrtva ovakve američke pljačke.
China is de-dollarizing, reducing its holdings of US Treasury securities. Instead Beijing is buying gold, oil, and metals that are needed for its huge manufacturing sector.
I analyzed the geopolitical impact of de-dollarization in the world’s largest economy.
(Full video below) pic.twitter.com/s4F6s7jU1h
— Ben Norton (@BenjaminNorton) May 4, 2024
Europski vazali
S obzirom na to da Kina prodaje imovinu u dolarima, u njenim državnim službenim rezervama sigurno raste količina – zlata. Tako se udio ovog plemenitog metala u kineskim rezervama popeo u travnju – 18. mjesec zaredom – na 4,9 posto, što je najviše prema podacima središnje banke od 2015. godine. “Kina i zemlje koje su s njom blisko povezane povećale su svoje udjele zlata u deviznim rezervama od 2015., dok su ih zemlje u američkom bloku uglavnom držale stabilnima”, izjavila je Gita Gopinath, prva zamjenica direktora Međunarodnog monetarnog fonda. “To sugerira da su kupnje zlata od strane nekih središnjih banaka možda bile potaknute zabrinutošću zbog rizika od sankcija”, pojasnila je.
Narodna banka Kine se rješava svojih vrijednosnih papira američkog trezora i tako da ih drži do dospijeća, a svoje dolare onda koristi za kupnju zlata, fosilnih goriva i drugih važnih resursa poput osnovnih metala. Recimo, Peking od UAE-a, još jednog BRICS partnera, kupuje LNG u juanima. Tako je posljednjih godina došlo do velikog porasta uvoza nafte i metala u Kinu, a za razliku od vrijednosnica američkog nacionalnog trezora, ova roba nije podložna sankcijama niti ih SAD može zaplijeniti. Peking također posuđuje svoje dolare u inozemstvu zemljama globalnog juga koje se suočavaju s kroničnom nestašicom čvrste valute.
The People’s Bank of China is letting its US Treasury securities mature and using its dollars to buy gold, oil, and other important commodities like basic metals.
Beijing is also lending its dollars abroad to Global South nations that face a chronic shortage of hard currencies. https://t.co/KU9qzF2NXD pic.twitter.com/3oWNEOIDCh
— Ben Norton (@BenjaminNorton) May 3, 2024
I dok se najjača svjetska ekonomija prema PPP-u (realniji omjer BDP veličine gospodarstava) Kina rješava “toksičnih” dolara, Europa, Velika Britanija, Japan i Kanada kupuju sve više, kompenzirajući pad inozemne potražnje. Američki klijenti Japan i Velika Britanija su najveći kupci vrijednosnih papira američkog državnog trezora, povećavajući udjele za 19,9 milijardi, odnosno 26,8 milijardi dolara, pri čemu se London nameće kao buduća zamjena Pekingu kao drugi najveći posjednik ove imovine. “Europa bi trebala smanjiti svoju ovisnost o ekstrateritorijalnosti američkog dolara (inače) nećemo imati vremena ni sredstava za financiranje naše strateške autonomije i postat ćemo vazali”, pomalo iznenađujuće je ukazao francuski predsjednik Emmanuel Macron.
China has been steadily reducing its holdings of US Treasury securities (US government debt), while Europe helps compensate for the fall in foreign demand.
As the US makes Europe its vassal, the EU helps fund the US government, keeping yields manageable.https://t.co/1sZckqYAxY pic.twitter.com/SZabdh2h1g
— Ben Norton (@BenjaminNorton) October 20, 2024
Azija napušta stanicu
Ipak, ostatak planete ima drugačije planove od “civiliziranog svijeta”. “Nedavni podaci iz Valutnog sastava službenih deviznih rezervi MMF-a ukazuju na kontinuirano postupno smanjenje udjela dolara u alociranim deviznim rezervama središnjih banaka i vlada. Zapanjujuće, smanjena uloga američkog dolara tijekom posljednja dva desetljeća nije bila usklađena s povećanjem udjela ostalih valuta “velike četiri” – eura, jena i funte”, javljaju iz Međunarodnog monetarnog funda. Dodaju i premda su “neki sugerirali da … kontinuirani pad dolarskih posjeda i porast udjela rezervi netradicionalnih valuta zapravo odražava ponašanje nekolicine velikih držača rezervi … Zapravo, ovo kretanje je prilično široko”. “U našem dokumentu iz 2022. identificirali smo 46 ‘aktivnih diverzifikatora’, definiranih kao zemlje s udjelom deviznih rezervi u netradicionalnim valutama od najmanje pet posto na kraju 2020. godine”, kažu iz MMF-a-
Jedne od takvih diversifikatora su članice bloka ASEAN (Brunei, Burma, Kambodža, Indonezija, Laos, Malezija, Filipini, Singapur, Tajland i Vijetnam) koje su prošlog svibnja potpisale sporazum o promicanju bolje regionalne povezanosti plaćanja i korištenja transakcija u lokalnim valutama. Blok se nada da će ovaj korak pomoći jačanju regionalne trgovine, financijske otpornosti i vrijednosnih lanaca unutar regije, dok istovremeno smanjuje rizike povezane s dominacijom dolara. ASEAN-ova inicijativa za poboljšanje regionalnog sustava plaćanja također uključuje uspostavu QR sustava plaćanja među članicama, što će omogućiti izravne transakcije bez posredovanja dolara.
Singapur i Kina dogovorili su suradnju na pilot programu koji koristi e-CNY, digitalnu valutu kineske središnje banke, za prekogranične transakcije. Ovaj program osmišljen je kako bi se putnicima iz obiju zemalja olakšalo plaćanje tijekom njihovih inozemnih posjeta, ali za cilj ima i proširenje suradnje na digitalnim financijama i tržištima kapitala između dviju nacija. Također su u tijeku razgovori između singapurskih lokalnih banaka i kineskog UnionPay Internationala o potencijalnom povezivanju singapurskih PayNowa i UnionPaya, što bi moglo dovesti do sigurnijih, praktičnijih i isplativijih prekograničnih plaćanja i doznaka.
JUST IN: 🇷🇺 Russian President Putin on De-dollarization
“We’re taking individual steps, one after another. As regards finance, we did not drop the dollar.
The dollar is the universal currency. But it wasn’t us — we were banned and barred from [using] it.
And now 95% of all… pic.twitter.com/FRVSOYsOcD
— BRICS News (@BRICSinfo) October 18, 2024
Smrt petrodolara
Visoki troškovi prekograničnih plaćanja na afričkom kontinentu nagnali su i vlade na tom kontinentu da potraže mogućnosti podmirenja trgovinskih i drugih transakcija u lokalnim valutama. To je dovelo do razvoja Pan-afričkog sustava plaćanja i poravnanja koji je službeno pokrenut u siječnju 2022. godine. Osnovna ideja sustava je, dakako, omogućiti podmirivanje trgovine između afričkih zemalja bez potrebe za korištenjem američkog dolara.
Malo zapadnije, iračka vlada je najavila niz mjera za jačanje domaće valute i smanjenje oslanjanja na dolar. U svibnju 2023. godine, Irak je zabranio korištenje američkog dolara za osobne i poslovne transakcije, a irački Odbor za financije pozvao je na prodaju nafte u valutama koje nisu američki dolar kako bi se smanjio utjecaj američkih sankcija na irački bankarski sustav. U izjavi su naglasili da sankcije koje nameće američko Ministarstvo financija, navodno zbog pranja novca, destabiliziraju iračke banke i otežavaju napore Središnje banke Iraka u stabilizaciji tečaja dolara. Odbor je također kritizirao sankcije zbog njihovih posljedica na ekonomski položaj iračkih građana, te ponovio poziv vladi i Središnjoj banci da diversificiraju devizne rezerve i smanje oslanjanje na američku valutu.
Ova izjava Odbora došla je u trenutku dok Washington vrši pritisak na Bagdad da se aktivnije bori protiv financijskih tokova koji pomažu frakcijama otpora povezanih s Iranom, pri čemu američki dužnosnici očekuju veću suradnju Iraka u identificiranju tih sredstava. SAD ima značajan utjecaj na irački financijski sustav, uključujući kontrolu nad prihodima od iračke nafte koji se prenose preko Banke saveznih rezervi New Yorka, zbog čega Bagdad mora tražiti dozvolu Washingtona za pristup vlastitim sredstvima. “Jasno je da Irakom ekonomski dominiraju Sjedinjene Države, a naša vlada uistinu ne kontrolira niti ima pristup vlastitom novcu … Vjerujemo da je ključno odmaknuti se od hegemonije dolara, pogotovo jer je postao alat za nametanje sankcija državama. Vrijeme je da se Irak osloni na svoju lokalnu valutu”, pozvao je irački zastupnik i član Odbora za financije Hussein Mouanes.
Kenyan president suggested to other African nations to abandon mutual trading in dollar and start doing business in local currencies.
“Why should Kenya buy from Djibouti and pay in dollars? There is no reason. We are not against dollar, we just want to do business more freely.” pic.twitter.com/NXLc10wYpY
— Marin Prvan (@theprvan) June 14, 2023
Doviđenja sankcijama
Ovakvi trendovi bi, konačno, mogli ugroziti i sami “petrodolar”, neformalni dogovor iz 1974. između SAD-a i Saudijske Arabije prema kojem Saudijci pristaju prodavati naftu samo za dolare, a Rijad uložiti svoj višak dolara u američke državne obveznice. U to vrijeme, Saudijska Arabija je bila najveći svjetski proizvođač nafte, a trgovina isključivo dolarima osiguravala je stalni prestiž dolaru. Za saudijski režim, ovaj bliski odnos donio je sigurnosna jamstva, znajući da će Washington vojno intervenirati, ako bude potrebno.
Međutim, s vremenom i razvojem geopolitičke stvarnosti, razvija se i spremnost Saudijske Arabije da se uključi u trgovinu naftom bez dolara, što je konačno postala i javno izražena politika u siječnju 2023. , kada je saudijski ministar financija izjavio da “nema problema s raspravom” o tome kako Rijad rješava svoje trgovinske aranžmane, “bilo to u američkim dolarima, eurima, rijalima”. Nakon toga, Saudijci su počeli uvoziti rekordne količine loživog ulja iz Rusije, dodatno učvrstivši trgovinske odnose između dviju zemalja. Zatim, u studenom 2023., Rijad i Peking potpisali su sporazum o zamjeni valuta osmišljen kako bi se “proširilo korištenje lokalnih valuta”.
Svakako, potrebu za dedolarizacijom su najbolje objelodanili – premda nenamjerno – sami američki dužnosnici. Tako je američka ministrica financija Janet Yellen ukazala da kada Washington koristi financijske sankcije, “postoji rizik da bi to s vremenom moglo potkopati hegemoniju dolara”. Dodala je da su sankcije “iznimno važno” i “učinkovito oruđe” koje se “nastoje koristiti razborito”. No, pobjedu svakako odnosi senator Marco Rubio, kada je uznemireno prokomentirao: “(Brazil i Kina) će odsada trgovati u vlastitim valutama, zaobilazeći dolar. Stvaraju sekunarnu ekonomiju, potpuno neovisnu o Sjedinjenim Državama. Za pet godina nećemo trebati ni govoriti o sankcijama jer, s obzirom koliko se zemalja odmiče od dolara, nećemo uopće imati sposobnosti kazniti ih.”
Za još ovakvog sadržaja upratite autorov X profil i Substack.
BRICS sprema ‘multivalutni sustav’, otporan na sankcije Zapada: Spominje se i blockchain
