ZAOSTROG – U suradnji s Turističkom zajednicom Splitsko-dalmatinske županije, Morski HR donosi Vam novu rubriku “Destinacija Dalmacija” u kojoj ćemo pokušati otkriti zanimljivosti o Dalmaciji, koje možda niste uopće znali! Druga u nizu priča je Dalmatinac. Ali ne čovjek, nego – pas!
Dalmatinski pas, prepoznatljiv po bijelom tijelu prekrivenom crnim ili smeđim pjegama, smatra se najstarijom i najpopularnijom hrvatskom pasminom pasa, čije je podrijetlo duboko povezano s područjem Dalmacije, uključujući i mjesto Zaostrog kod Makarske. Ova pasmina stoljećima živi na području Hrvatske, a brojni povijesni zapisi i umjetnička djela svjedoče o njenoj dugoj tradiciji u ovom dijelu svijeta.
Povijest dalmatinskog psa seže još u 16. stoljeće, što potvrđuju i umjetnička djela poput oltarne slike “Majke Božje s Isusom i anđelima” pronađene u Velom Lošinju, na kojoj su prikazani dalmatinski psi. Prvi službeni opis pasmine napisao je đakovački biskup Petar Bakić 1719. godine, navodeći kako su dalmatinski psi korišteni za lov i obranu, a uzgajali su ih i plemići i obični ljudi. Također, postoje zapisi da su se ovi psi koristili kao vojni psi u bitci na Mohačkom polju 1526. godine te da su čuvali granice Dalmacije pod mletačkom vlašću.
Jedan od najzanimljivijih dokaza o dugoj prisutnosti dalmatinskog psa u Hrvatskoj jest umjetničko djelo u samostanu Male braće u Zaostrogu. Na slici “Posljednja večera”, nastaloj sredinom 18. stoljeća, u donjem desnom uglu naslikan je karakterističan točkasti pas koji leži pokraj stola, što potvrđuje važnu ulogu ove pasmine u lokalnoj kulturi i svakodnevnom životu.
Zaostrog kod Makarske, kao dio dalmatinskog priobalja, nalazi se u regiji koja je stoljećima bila središte uzgoja i razvoja dalmatinskog psa. Ilirsko pleme Delmati, po kojem je pasmina dobila ime, uzgajalo je ove pse još u najstarije vrijeme, a poznati reljef iz 2. stoljeća poslije Krista iznad Kaštel Sućurca prikazuje boga šuma Silvana zajedno s dalmatinskim psom, što dodatno potvrđuje duboke korijene ove pasmine u dalmatinskom području.
Danas je dalmatinski pas zaštitni znak Hrvatske i simbol dalmatinske regije, a njegova popularnost se proširila diljem svijeta, posebice u Americi gdje je poznat i kao zaštitno lice vatrogasaca. Unatoč globalnoj popularnosti, pasmina je u Hrvatskoj doživjela revitalizaciju kroz rad kinoloških udruga i priznavanje kao autohtone hrvatske pasmine od strane Međunarodne kinološke federacije 1994. godine.
Povijesni dokazi da je dalmatinski pas autohtona hrvatska pasmina
Nekoliko je ključnih izvora i zapisa koji daju direktnu potvrdu da je ova pasmina izvorno hrvatska:
- Prvi opis dalmatinskog psa potječe iz 1719. godine i napisao ga je đakovački biskup Petar Bakić, koji je uzgajao dalmatinske pse. Iz njegovog opisa vidi se da su dalmatinski psi korišteni za lov i obranu, a uzgajani su i među plemstvom i običnim ljudima.
- Spisi Đakovačke biskupije navode da su dalmatinski psi korišteni kao vojni psi u bitci na Mohačkom polju 1526. godine. Prema kasnijim zapisima, ti su psi čuvali granice Dalmacije pod mletačkom vlašću.
- U 17. i 18. stoljeću mletački ljetopisci spominju oko 300 stražarnica s 4000 vojnika i dalmatinskim psima koji su štitili granice mletačke Dalmacije i Turskog Carstva.
- Dalmatinski pas se spominje i na plemićkim grbovima, primjerice protomedika Dalmacije dr. Menisa, francuskog maršala Gaudagna i engleske plemićke obitelji Heyden.
- Prvi standard pasmine napisao je Englez Vero Shaw 1890., a Međunarodna kinološka federacija (FCI) priznao je dalmatinskog psa 1955. godine, dok je službeno priznat kao hrvatska autohtona pasmina tek 1994. godine.
- Povijesni nalazi i slike pasa sličnih dalmatinskom psu stari su i do 4000 godina, a pasmina je dobila ime po hrvatskoj pokrajini Dalmaciji, za koju se vjeruje da je izvorno mjesto podrijetla.
- Zahvaljujući naporima hrvatskih kinologa i uzgajivača, dalmatinski pas je međunarodno priznat kao autohtona hrvatska pasmina, a Hrvatska ima pravo patronata nad standardom od 1999. godine.
Jurica Gašpar
Sponzorirani sadržaj
PROČITAJTE JOŠ:
DALMATINAC NA POSLJEDNJOJ VEČERI Ova slika je najstariji dokaz da je slavni pas autohtona hrvatska pasmina | | Morski HR
U Zaostrogu su odlučili brendirati svoju bogatu kulturnu baštinu. U samostanu svete Marije, gdje je dio svojeg stvaralačkog života proveo veliki pučki pjesnik Andrija Kačić Miošić, nalazi
DESTINACIJA DALMACIJA 1 Split – Grad s najviše olimpijaca po glavi stanovnika!
U suradnji s Turističkom zajednicom Splitsko-dalmatinske županije, Morski HR donosi Vam novu rubriku “Destinacija Dalmacija” u kojoj ćemo pokušati otkriti zanimljivosti o Dalmaciji, koje možda niste uopće znali! Za početak idemo do najvećeg dalmatinskog grada, Splita. Na splitskoj Zapadnoj obali nalaze se ploče s imenima osvajača olimpijskih medalja
