Svijet je već ušao u proces dedolarizacije zahvaljujući rastućim napetostima između Istoka i Zapada i američkoj odluci da 2022. godine dolar pretvori u oružje zaplijenivši rezerve ruske središnje banke. Trump je otišao korak dalje, a jedan od ishoda rata u Iranu bit će ubrzanje dedolarizacije, navala na poticanje obnovljivih izvora energije i smanjenje udjela dolara u deviznim rezervama. To je spoj nekoliko različitub faktora za snažan udarac na petrodolarski sustav, kažu analitičari iz Deutsche Bank.
Stručnjaci iz najveće njemačke banke kažu da energetska kriza koja se razvija neće biti tako loša kao ona s kojom se Europa suočila 2022. godine, dijelom zahvaljujući rezervama zelene energije koje su izgrađene u posljednje četiri godine. Tako je npr. Španjolska 25. ožujka prvi put opskrbila cijelu zemlju električnom energijom koristeći isključivo obnovljive izvore energije – povijesna prekretnica.
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca pokazalo je koliko su države zapravo ovisne o uvozu energije. Prema novom izvješću tvrtke Amber, čak tri četvrtine zemalja u svijetu moraju uvoziti fosilna goriva kako bi pokretale svoje gospodarstvo, što ih košta najmanje 3% njihovog BDP-a.
Elektrifikacija
Istovremeno, cijene solarne energije naglo padaju, a razvoj baterija brzo napreduje. Praktički jedino što još nedostaje za potpunu energetsku tranziciju su velike baterije koje mogu pohranjivati energiju na razini elektroenergetske mreže kroz dulje razdoblje (npr. 8 sati). U međuvremenu, prelazak na električna vozila već je u tijeku i dugoročno će značajno smanjiti potražnju za naftom. Kako se ovaj proces bude razvijao i kako potražnja za naftom i plinom bude padala, smanjivat će se i potreba za američkim dolarom u globalnoj trgovini.
“Svijet koji postaje samodostatniji u obrani i energetici bio bi također svijet u kojem se manje vrijednosti drži u američkim rezervama. Ne treba podcijeniti ogromnu stratešku važnost Bliskog istoka za ulogu dolara kao svjetske rezervne valute. Trenutni sukob mogao bi biti savršena oluja za petrodolar”, pišu iz Deutsche Bank u novom izvješću.
Zaljevska regija izvozi naftu i za to prima isplatu u dolarima. Zatim te dolare reinvestira natrag u američke vrijednosne papire i kao takva predstavlja glavnog pokretača i američkog gospodarstva, ali i (zasad) globalnog financijskom sustava. Analitičari njemačke banke upozoravaju da bi prekid tog toka – primjerice zbog sukoba ili blokade ključnih ruta – mogao imati ozbiljne posljedice. To bi moglo utjecati na korištenje dolara u međunarodnoj trgovini i štednji, pa čak i na njegov status vodeće svjetske valute.
Nezadovoljstvo zaljevskih zemalja
Odluka američkog predsjednika Donald Trump da uđe u rat s Iran i time dodatno destabilizira regiju izazvala je nezadovoljstvo među državama Zaljeva. Te zemlje već godinama pokušavaju smanjiti ovisnost o nafti kroz različite razvojne strategije i projekte modernizacije, često predstavljene kroz njihove “Vision” (Vizija) programe. U tome su računale na Sjedinjene Države kao ključnog partnera. No umjesto stabilnosti, rat u njihovom neposrednom susjedstvu narušava imidž sigurnosti i prosperiteta koji su pokušavale izgraditi. Upravo na imidžu sigurnosti (koji je sada žestoko narušen dronovima i projektilima) im se i temeljio plan za budućnost nakon fosilnih goriva.
Jedna od posljedica bit će da će sve zemlje u regiji težiti većoj samodostatnosti u obrani i energetici, što će samo po sebi smanjiti globalnu potražnju za dolarskim rezervama.
Pritisak na petrodolar bio i prije ovog rata, a sada će se ubrzati
Pritisak na petrodolarski sustav nije započeo s ovim sukobom, već je rezultat dugoročnih promjena u globalnoj trgovini energijom i politici. Temelji tog sustava bili su pod pritiskom i ranije, jer se dugogodišnji dogovor prema kojem zemlje Zaljeva prodaju naftu u dolarima u zamjenu za sigurnost postupno mijenja. Većina nafte s Bliskog istoka danas ide prema Aziji, a ne prema Sjedinjenim Državama, dok se dio trgovine, posebno kod zemalja pod sankcijama, već odvija izvan dolarskog sustava. Saudijska Arabija u međuvremenu razvija vlastitu obrambenu industriju i, zajedno s drugim zemljama, istražuje mogućnosti plaćanja izvan dolara.
Aktualni sukob dodatno je razotkrio te slabosti. Dovedena je u pitanje sigurnost američke zaštite za infrastrukturu u Zaljevu, kao i sigurnost pomorskih ruta ključnih za globalnu trgovinu naftom. Ako bi se poremetio tok dolara koji kruži između zemalja izvoznica i američkog financijskog sustava, posljedice bi mogle biti značajne. U tom kontekstu sve se češće spominju scenariji u kojima bi se, primjerice, prolaz kroz Hormuški tjesnac mogao povezati s plaćanjem u drugim valutama, što bi moglo ubrzati slabljenje petrodolara i otvoriti prostor za alternative.
Istodobno se razvijaju novi financijski kanali koji smanjuju ovisnost o dolaru. Digitalna plaćanja i sustavi poput CIPS pokazuju da dolar više nije jedina opcija za međunarodne transakcije. Paralelno s tim, globalni tokovi trgovine naftom već su se promijenili. Sjedinjene Države više nisu najveći kupac nafte s Bliskog istoka, dok je Kina postala ključni kupac i aktivno potiče korištenje juana u energetskim transakcijama.
Saudijska Arabija također pokušava smanjiti svoju ovisnost o stranim partnerima, osobito u sektoru obrane, nastojeći veći dio vojne potrošnje zadržati unutar vlastite ekonomije. U isto vrijeme, središnje banke rade na razvoju novih sustava plaćanja koji zaobilaze dolar. Projekt mBridge, primjerice, koristi digitalne valute središnjih banaka za međunarodne transakcije i ne oslanja se na tradicionalne mreže poput SWIFT, što pokazuje da infrastruktura za trgovinu izvan dolara već postoji.
Sankcije su dodatno ubrzale taj proces. Zemlje poput Russia i Iran već koriste alternativne valute i sustave za prodaju nafte, čime se postupno smanjuje udio dolara u globalnoj trgovini energijom.
Kriza je ujedno naglasila i potrebu za ubrzanjem energetske tranzicije. Ovisnost o fosilnim gorivima sve se više promatra kao geopolitički rizik, a ne samo ekološki problem. Ako opskrba energijom ovisi o malom broju zemalja, to povećava ranjivost svih ostalih država. Zbog toga se sve više ulaže u obnovljive izvore energije i domaću proizvodnju.
Prema analizi Deutsche Bank, većina globalne ekonomije može se elektrificirati postojećim tehnologijama. Električna vozila, pad cijena solarne i vjetroenergije te razvoj baterija omogućuju državama da postupno smanje ovisnost o uvozu fosilnih goriva. Kako se taj proces bude razvijao, smanjivat će se i potreba za dolarom u međunarodnoj trgovini, što dugoročno može promijeniti njegovu ulogu u globalnom financijskom sustavu.
Ekonomisti ostali u nevjerici: Kina je možda upravo detonirala petrodolar
