Kako je ‘Slobodna‘ ranije najavila, našu domovinu uskoro će sa zapada zahvatiti izražena promjena vremena, o čemu se tijekom dana posebnim priopćenjem oglasio i Državni hidrometeorološki zavod – krovna meteorološka ustanova u Hrvatskoj.
Za srijedu, 10. rujna, i prvi dio četvrtka, 11. rujna, građanima stiže vrlo ozbiljno upozorenje na obilne oborine, uz opasnost od bujičnih i urbanih poplava, mogućnost grmljavinskog nevremena, jako jugo te potencijalnu pojavu pijavica.
DHMZ ističe kako se osobito na Jadranu i u priobalnim krajevima očekuje velika količina oborina u relativno kratkom vremenu – lokalno i više od 100 litara po četvornome metru – što povećava rizik od urbanih i bujičnih poplava. Prvi udar očekuje se na sjevernom Jadranu, a od srijede poslijepodne i u Dalmaciji, uz veliku vjerojatnost razvoja grmljavinskog nevremena i mogućnost prolaznog olujnog vjetra.
S Ravnica 48 građane pozivaju na dodatni oprez, uz podsjetnik da se nijedna razina upozorenja ne smije podcijeniti. Također, preporučuju redovito praćenje vremenskih prognoza i upozorenja na službenim stranicama www.meteo.hr, gdje prognostičari DHMZ-a informacije ažuriraju prema razvoju situacije – nerijetko i više puta dnevno tijekom nestabilnih vremenskih razdoblja.
METEOROLOŠKI MODELI: NAJGORE BI MOGLO BITI U DUBROVNIKU I VRGORCU?!
Prema Europskom centru za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF), najizdašnije oborine ova ciklona donosi na istočnom dijelu Imotske krajine, osobito na vrgoračkom području, gdje se – usred berbe grožđa – nova ciklona iščekuje sa zabrinutošću.
Nimalo bolje ne stoji ni dubrovačko područje.
S obzirom na najavljene ekstremne količine oborina od 100 do 150 litara po četvornome metru, prognoze ECMWF-a ne ulijevaju optimizam vinogradarima u Vrgoračkoj krajini. Ništa manje zabrinjavajuće nisu ni karte prognostičkog modela ICON, koji je razvila Njemačka meteorološka služba (DWD) – prema njihovim izračunima, Dubrovnik bi mogao primiti više od 200 litara kiše po četvornome metru!
S druge strane, britanski model UKMO predviđa nešto manje količine oborina. No, ostaje nada da se crveni scenariji s prognostičkih karata ipak neće u potpunosti ostvariti…