Na panelu Zagrebačkog financijskog foruma održanom jučer, vodeći akteri iz bankarstva, osiguranja i fintech scene presjekli su nekoliko ključnih tema koje će oblikovati iduće razdoblje: ravnotežu inovacije i regulacije, iskustvo korisnika u plaćanjima, digitalni euro, ulogu umjetne inteligencije u kreditiranju i upravljanju rizicima te nove poticajne sheme za poduzetnike.
Digitalna transformacija kao regulirani sport
Savjetnik u Uredu guvernera Hrvatske narodne banke Linardo Martinčević naglasio je kako je u visoko reguliranom financijskom sektoru dijalog s industrijom presudan da bi inovacije doista zaživjele. Podsjetio je na Inovacijski HUB pri središnjoj banci kao “jednu kontakt-točku” za fintech i banke koji žele testirati rješenja i razumjeti licencne obveze: cilj je, kaže, omogućiti brže, ali sigurno uvođenje novih usluga. Upozorio je i na europsku specifičnost. “Možda jesmo restriktivniji od SAD-a, ali europski okvir štiti potrošače i ljudska prava. To nije mana, nego odabrani balans.”
Plaćanja: UX je doživio revoluciju, sigurnost je postala nevidljiva
O evoluciji korisničkog iskustva u plaćanjima govorili su član Uprave Monri Payments i suosnivač Money Motiona Robert Penezić te Martinčević. Od “ručne” obrade kartica prije petnaestak godina do današnjeg prislanjanja mobitela, pomak je dramatičan. Penezić je skrenuo pozornost na neravnomjernu primjenu sigurnosnih protokola: male domaće transakcije često prolaze punu autentikaciju, dok veće kupnje na globalnim platformama prolaze “glatko” jer trgovci preuzimaju rizik i koriste napredne procjene prijevara u pozadini. Zaključak: sljedeća bitka vodi se za pametnu, rizikom vođenu autentikaciju koja neće degradirati UX, a zadržat će visoku sigurnost.
Što se već dogodilo i što tek dolazi?
Partner u Deloitteovom Odjelu za poslovno savjetovanje Mitja Kumar je ocijenio da su “dnevne” bankarske transakcije već zrele u digitalnim kanalima te da je sljedeća faza hiper-personalizacija i smanjivanje posrednika tamo gdje to regulativa dopušta. Kao realnost “sutra” naveo je i šire usvajanje account-to-account plaćanja (izravna plaćanja s računa na račun), koja u Europi već dobivaju zamah i koja će, procjenjuje se, postati vrlo aktualna i u Hrvatskoj ubrzo.
Predsjednik Uprave HAMAG-BICRO Vjeran Vrbanec istaknuo je da je njihova institucija visoko digitalizirala procese i uvela nove alate (uključujući asistente temeljene na AI-ju) kako bi rasteretila call centre i brže usmjeravala poduzetnike prema dostupnim programima. Ipak, podsjetio je da “u krizi svi zovu državu”, zato je pouzdanost i otpornost sustava jednako važna kao i njegova digitalna glatkoća. Usto je predstavio nove kreditne linije i jamstvene sheme: male investicijske zajmove sa subvencijama, mogućnost djelomičnog otpisa glavnice u nerazvijenim područjima te novi poziv bankama za suradnju na garancijskim programima.
Generalni direktor GrECo Croatia Andrej Krvavica opisao je kako se osiguratelji ubrzano sele u digitalne kanale: online prodaja, samoobrada šteta i mobilne procjene postaju standard. Tradicionalni direktni kanali neće nestati preko noći, ali mlađi korisnici očekuju rješenje na dlanu. Velika korist digitalizacije u osiguranju nije samo brzina, nego i bolja procjena rizika zahvaljujući podacima, uz uvjet transparentnosti i kontrole modela.
AI u kreditiranju: transparentnost, pristranost i ljudska odgovornost
Kumar i Martinčević dotaknuli su se jedne točke: kako zadržati povjerenje ako odluke sve više donose modeli? Odgovor panelista ide u smjeru objašnjivosti i kontrole: institucije moraju moći pokazati na čemu se temelji model, kako se kalibrira, kojim se podacima hrani i, ključno, kako se sprječava diskriminacija. AI, slažu se, ne smije biti “crna kutija” za visoko-rizične procese poput kreditnog rejtinga.
Martinčević je razlikovao digitalni euro (potraživanje izravno prema središnjoj banci) od privatno kreiranog “e-novca” na računima u poslovnim bankama. Digitalni euro, kad stupi u primjenu, bit će komplement postojećim sredstvima plaćanja i trebao bi osigurati europsku stratešku autonomiju u platnom prometu. “I danas plaćamo globalnim kartičnim shemama; digitalni euro je naša cesta kojom teče naš novac”, rekao je. Ne očekuje se brza zamjena postojećih rješenja, nego dugoročan “suživot”.
Kriptoimovina: Između inovacije i zaštite potrošača
U raspravi o kriptu panel je povukao razliku između idejnog, decentraliziranog bitcoina i niza tokena koji operacionalno podsjećaju na klasični financijski sustav. Za stablecoine je istaknuto da ulaze u regulatorni fokus kao instrumenti slični e-novcu, uz licencne zahtjeve i nadzor. Regulacija mora biti tehnološki agnostična, ali učinkovita u zaštiti potrošača i financijske stabilnosti.
Na pitanje iz publike Martinčević je pojasnio da se fintech tvrtke i banke s inovativnim proizvodima mogu javiti Inovacijskom HUB-u pri središnjoj banci radi savjeta o licenciranju i usklađenosti. Ideja je smanjiti neizvjesnost za nove igrače i ubrzati ulazak kvalitetnih rješenja na tržište, uz očuvanje sigurnosti.
Rizici u 2026.
Panelisti su se složili da cyber ostaje rizik broj jedan, a model-risk dobiva na težini kako AI postaje sve prožetiji. Ako većina tržišnih sudionika koristi slične modele i slične podatke, raste opasnost od kolektivnih zabluda i sistemskih feedback petlji. Protuotrov su raznolikost pristupa, testiranje modela, neovisni nadzor i jasna ljudska odgovornost.
