Da bez novca iz inozemstva koji šalje dijaspora ne bi mogli preživjeti ni građani, ni ekonomija Bosne i Hercegovine, smatraju sugovornici Nezavisnih novina, a da je tako govore i podaci o sve većoj količini novca koja stiže u BiH.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u Bosni i Hercegovini iznosili su 1.246 milijardi maraka, od čega se 931,39 milijuna maraka odnosi na novčane doznake iz inozemstva.
Uspoređujući s istim kvartalom lani, ove godine u BiH je stiglo više novca kroz doznake iz inozemstva i to 72,94 milijuna maraka više.
Kada je riječ o ostalim tekućim transferima, oni u prvom kvartalu ove godine iznose 315,04 milijuna maraka, od čega se na socijalna davanja odnosi 287,49 milijuna maraka.
Uspoređujući s prvim kvartalom prošle godine, kroz ostale tekuće transfere stiglo je manje novca, pa tako i kroz socijalna davanja.
“Centralna banka Bosne i Hercegovine ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, jer još uvijek nema zvanične procjene istih po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Europe, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, navode iz Centralne banke BiH za Nezavisne novine.
Da bez ovog novca mnogi građani BiH ne bi mogli preživjeti, kao ni ekonomija, smatra Igor Gavran, ekonomist.
“Najveći generator ovih doznaka su vlasti u BiH na svim nivoima, jer zahvaljujući njima građani se iseljavaju i onda se doznake povećavaju pa imamo situaciju da praktično oni koji su istjerani iz BiH sada održavaju u životu vlast koja ih je istjerala, jer ako bi ekonomija potpuno bankrotirala, onda ni vlast više ne bi imala izvore prihoda”, kaže Gavran za “Nezavisne novine” dodajući da neće ni rast doznaka vječno trajati, jer će broj članova obitelji kojima se novac šalje biti manji, a povratnika će biti vrlo malo i uglavnom u umirovljeničkim godinama.
Kako ističe, jedino dugoročno rješenje za bh. ekonomiju je stvaranje uvjeta za povratak što većeg broja građana iz dijaspore koji bi uložili svoj novac u BiH i stvarali novu vrijednost.
Admir Čavalić, ekonomist, ističe da dijaspore kroz novac koji šalje zadržava socijalni mir i održava životni standard građana u BiH.
“Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje značajno ovise o dijaspori. To vidimo po nivou doznaka. Ono što je bitno naglasiti jest da, pored stare dijaspore, imamo novoformiranu dijasporu i ona se formira iz godine u godinu u kontekstu odlaska mlade radne snage na tržište Zapada, prije svega Njemačke”, kaže Čavalić za “Nezavisne novine”.
Kako kaže, upravo ti mladi koji odlaze vani vjerojatno svakog mjeseca šalju novac.
“Ako se promatra visina dohotka, od minimalne plaće, a posebno minimalnih mirovina, i izuzetno velikog broja umirovljenika na minimalnim mirovinama, teško je objasniti kako održavaju tekuću egzistenciju, odnosno kako osiguravaju dovoljno sredstava za prehranu, lijekove, komunalije i sve ono što je poskupjelo u posljednjim mjesecima.
Realno objašnjenje je da se to pokriva doznakama iz inozemstva, odnosno tim sustavima neformalne solidarnosti od strane naših predstavnika dijaspore”, objašnjava on i dodaje da, pored formalnih transfera koji su evidentirani kroz račune Centralne banke BiH, postoji vjerojatno i toliki iznos neformalnih transfera.
