Diktator je Hrvata optužio za pokušaj atentata: Tvrdili su da je ustaša, a on je imao jedan cilj

Bolivijski predsjednik Luis Arce nedavno je smijenio generala Juana Josea Zunigu, šefa oružanih snaga, optuživši ga za sudjelovanje u pokušaju državnog udara. Ova dramatična akcija bolivijskih vlasti ponovno je podsjetila na turbulentnu političku povijest zemlje, obilježenu sukobima, prevratima i međunarodnim napetostima.

Prije samo pet godina, Bolivija je bila poprište državnog udara kojim je svrgnut tadašnji predsjednik Evo Morales, kontroverzna figura i lider bolivijskih kokalerosa (uzgajivača koka), poznat po socijalističkim politikama i vođenju stranke MAS (Pokret za socijalizam).

U tom kontekstu, jedan od prominentnih protivnika Moralesea bio je Branko Marinković, hrvatski veleposjednik i multimilijarder, čiji su postupci i utjecaj duboko polarizirali bolivijsko društvo.

Tko je Branko Marinković?

Branko Goran Marinković Jovičević rođen je 21. kolovoza 1967. u Santa Cruzu, Bolivija. On je bolivijski inženjer elektrokemije, ekonomist, poslovni čovjek i političar. Marinković je sin hrvatskog oca i crnogorske majke koji su se 1954. godine doselili u Boliviju iz bivše Jugoslavije. Osim bolivijskog, posjeduje i hrvatski pasoš.

Obrazovao se na Sveučilištu u Texasu, Sjedinjene Američke Države, gdje je diplomirao elektromašinsko inženjerstvo te ekonomiju i financije. Od 2000. godine igra važnu ulogu u bolivijskoj industriji uljarica, a od 2004. godine obnaša dužnost predsjednika Saveza privatnih poduzetnika i potpredsjednika Banco Económico. Godine 2007. izabran je za predsjednika Građanskog odbora Santa Cruza.

Sukob između Moralesea i Marinkovića bio je višedesetljetni, počevši od Marinkovićevog vođenja autonomaškog pokreta u bogatim bolivijskim provincijama koje su težile većoj autonomiji od centralne vlasti u La Pazu. Godine 2007., Marinković je postao poznat javnosti nakon što je vodstvo autonomista istaknuo kao glas za decentralizaciju i bolju ekonomsku samostalnost svoje regije.

Povijesna promjena u Njemačkoj, imigranti jedva dočekali: Nikad lakše do državljanstva

Kada je sve kulminiralo?

Napetosti su kulminirale sukobom u Santa Cruz de la Sierri, gradu gdje Marinković živi i gdje je bilo središte autonomaškog pokreta. Incident je uključivao sukob bolivijske policije s terorističkom skupinom, koji je eskalirao u noćnoj akciji u kojoj je ubijen Eduardo Rózsa Flores, poznat i kao Chico. Flores je bio bivši bolivijski vojnik koji je postao aktivist protiv Moralesea, a njegova smrt je dodatno produbila podjele u zemlji piše 24sata.

Optužbe protiv Marinkovića i drugih članova autonomističkog pokreta uključivale su financiranje i poticanje na izazivanje nereda, što je dovelo do optužbi za ugrožavanje nacionalne sigurnosti. U dokumentarcu “Tko je Branko Marinković”, prikazanom na bolivijskoj nacionalnoj televiziji, Marinković je prikazan kao pristaša ustaštva, unatoč tome što je njegov otac navodno bio partizan. Isti dokumentarac također prikazuje Marinkovića kao državljanina Hrvatske.

U prosincu 2010., bolivijsko tužiteljstvo je podiglo optužnice protiv 39 osoba, među kojima je bio i Marinković, optužujući ih za navodnu zavjeru 2009. godine s ciljem atentata na Eva Moralesa i pokretanja oružane pobune. Marinković i ostali vođe oporbe tvrdili su da nemaju nikakve veze s tom zavjerom. Zbog straha za vlastiti život, Marinković je bio prisiljen napustiti Boliviju i otići u egzil u Brazil. Izjavio je da je nevin i naglasio: “Bolivijska vlada me progoni i natjerala da živim izvan moje voljene Bolivije jer bih u suprotnom bio u opasnosti. Nemam povjerenja da bih dobio pravedno suđenje”, prema engleskoj Wikipediji.

Nakon političke krize u Boliviji 2019. godine, Marinković se vratio u svoju domovinu. Unatoč optužbama Moralesa i njegovih pristaša, Marinković je odbacio sve tvrdnje kao politički motivirane i pokušaje potkopavanja njegove legitimnosti kao poslovnog čovjeka i političkog lidera.