Doživotni jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito rođen je 7. svibnja 1892. godine u Kumrovcu. Bio je jedan od najsnažnijih i najutjecajnijih vođa svojega vremena, ali Hrvati ga uglavnom pamte kao – diktatora…
Iako je bio na čelu socijalističke države koja je službeno promicala jednakost i zajedništvo, njegov privatni život obilježavali su luksuz, prestiž i skupocjene stvari. Njegova imovina odražavala je ne samo politički položaj nego i osobni ukus te želju za udobnošću i moći.
Najskuplje stvari koje je posjedovao, od raskošnih vila i jahti do umjetničkih kolekcija i luksuznih automobila, ostale su simbol jednoga razdoblja i ličnosti koja je ostavila dubok trag u povijesti Jugoslavije i svijeta.
Vozila s posebnom opremom
Tito je u svojoj garaži imao prestižne automobile prilagođene njegovim potrebama i sigurnosti. Među njima su se nalazili rolls-royce, 11 mercedesa, 12 cadillaca, džipovi i drugi luksuzni automobili. Vozila su često bila blindirana i opremljena posebnim sigurnosnim sustavima. Automobili su za njega predstavljali mnogo više od prijevoznog sredstva, bili su simbol moći i raskoši.
„Tito je osobno koristio 85 automobila od 25 proizvođača iz osam zemalja i Jugoslavije. Među njima bilo je 13 zastava, 12 američkih cadillaca i 11 njemačkih mercedesa,“ rekao je svojevremeno Miroslav Milutinović, zaljubljenik u automobile i autor knjige „Automobili i Josip Broz Tito“.
Tito je volio voziti, ali i biti suvozač vlastitom vozaču. Kada je proglašen počasnim članom Auto-moto saveza, pohvalio se da je i sam vozač. Prema nekim podacima, tijekom četiri desetljeća vladavine koristio je ukupno 234 vozila za prijevoz, osiguranje i pratnju. Neke automobile darivao je liječnicima i vozačima, jedan je dao sinu Žarku, unuku Josipu „NSU Pretis“, a unuci Zlatici „Volkswagen“. Sovjetskom lideru Leonidu Brežnjevu poklonio je 1976. godine „Zastavu 101 luks“.
Država bila vlasnik
Kada je riječ o nekretninama, Tito nikada nije imao osobno vlasništvo. Iako je koristio brojne vile, rezidencije i ljetnikovce, one su bile u državnom vlasništvu, pa nije ostavio ništa u nasljedstvo.
Njegova prva rezidencija nakon rata bila je vila u Užičkoj 15 u Beogradu, u kojoj je živio od 1946. do 1979. godine. Nakon smrti, zajedno sa susjednom kućom i Kućom cvijeća, postala je dio Memorijalnog centra „Josip Broz Tito“.
Na Brionima je 1947. počeo koristiti Belu vilu koja je ubrzo postala njegova omiljena morska rezidencija, mjesto gdje je ugostio mnoge svjetske lidere. U Hrvatskoj su mu na raspolaganju bili i rodna kuća u Kumrovcu, Vila Dalmacija u Splitu te dvorac Tikveš u Baranji. U Bosni i Hercegovini često je boravio u Bugojnu, a u Konjicu je izgrađen tajni atomski bunker (ARK D-0). U Sloveniji je koristio vilu na Bledu, u Sjevernoj Makedoniji rezidenciju u Ohridu, a u Crnoj Gori vile Galeb i Lovćen.
Bijeli dvor u Beogradu bio je jedan od najpoznatijih simbola Titove moći, raskošna vila u kojoj su se održavali politički sastanci i diplomatski prijemi.
Vožnaja plavim vlakom
Poseban simbol Jugoslavije bio je Plavi vlak, izgrađen 1959. godine, luksuzna pokretna rezidencija s deset vagona i raskošnim interijerom. Tito je tim vlakom prešao više od 600.000 kilometara, a u njemu je ugostio mnoge svjetske državnike. Posljednja vožnja Plavog vlaka bila je 1980. godine kada je Titovo tijelo prevezeno iz Ljubljane u Beograd.
Za putovanja je koristio i privatne zrakoplove, među njima Douglas DC-6B, Ilyushin Il-14, Caravelle SE-210 i Boeing 727. Ti su zrakoplovi bili posebno uređeni za predsjednika, s luksuznim interijerom i uvjetima za rad i odmor.
Tito je imao i raskošne jahte. Galeb, duga 62 metra, bio je plutajuća rezidencija na kojoj je primao državne čelnike i umjetnike.
Jahta Jadranka, izgrađena 1977. na Krku i u Kraljevici, bila je manja i služila je za mirnije plovidbe Jadranom. Nakon njegove smrti našla se u vlasništvu mornarice, a danas je zapuštena i izvan upotrebe.
Osim rezidencija, vozila i jahti, Tito je bio strastveni ljubitelj umjetnosti. Njegova kolekcija sadržavala je djela poznatih europskih slikara, ali i umjetnika iz Jugoslavije. U rezidencijama su se nalazili satovi, skulpture, tapiserije, luksuzni namještaj, odjeća po mjeri i diplomatski pokloni.
Sve to činilo je simbol jednog doba, ali i osobu koja je svojim stilom života i načinom vladavine obilježila povijest dvadesetog stoljeća.
