Neke zemlje Europske unije, predvođene Italijom, pokušavaju normalizirati veze sa Sirijom kako bi olakšale deportacije migranata dok glavni čelnici žele naći odgovor u praksi na rastuću popularnost protumigrantskih desnih stranaka diljem kontinenta. “Potrebno je revidirati Strategiju Europske unije za Siriju i raditi sa svim akterima, kako bi se stvorili uvjeti za povratak sirijskih izbjeglica u svoju domovinu na dobrovoljan, siguran i održiv način”, rekla je talijanska premijerka Giorgia Meloni jučer uoči sastanka čelnika EU, prenosi je Euronews.
Nakon što je nasilno slamanje prosvjednika protiv Bashara Assada 2011. preraslo u krvavi građanski rat, njegova je vlada je, i od strane čelnika EU, optužena za korištenje kemijskog oružja na vlastitom narodu i optužena je za mučenje protivnika.
EU prekinuo diplomatske veze sa Sirijom
EU je prekinuo diplomatske veze s tom zemljom 2011. Režim je preživio, a njegove operacije nastavile su se većim dijelom zahvaljujući vojnoj potpori Rusije. Građanski rat se od tada smirio, a sirijski predsjednik se suočio s izolacijom od strane većeg dijela svijeta. No, Meloni sada planira pokrenuti odnose s Damaskom tijekom sastanka 27 čelnika EU-a u Bruxellesu u četvrtak, rekla su za Politico dvojica diplomata EU-a.
Pritisak na normalizaciju odnosa s ratom razorenom Sirijom i njezinim predsjednikom dolazi nakon porasta potpore protuimigrantskim strankama nakon europskih izbora u lipnju, kao što su francusko Nacionalno okupljanje i njemačka Alternativa za Njemačku.
Posljednjih je tjedana poljski premijer izazvao ukor izvršne vlasti EU-a zbog izjave da će Varšava suspendirati prava na azil za migrante koji dolaze u Poljsku preko Bjelorusije, njemački kancelar Olaf Scholz zatvorio je granice svoje zemlje za susjede EU-a nakon napada nožem u koji je uključen migrant. Novoimenovani francuski premijer, Michel Barnier, rekao je da bi pravila EU-a o deportacijama trebala biti revidirana kako bi se ubrzala protjerivanja.
Gotovo 200 000 Libanonaca pobjeglo je u Siriju od početka listopada, tj- izraelskog napada. U Europu je u posljednjih 10 godina stiglo više od milijun sirijskih izbjeglica i tražitelja azila, prema podacima Agencije UN-a za izbjeglice. “Situacija na Bliskom istoku potpuno je promijenila raspravu”, rekao je diplomat EU-a, govoreći o aktualnom ratu u Libanonu.
Assadova diplomacija
Vlada predsjednika Assada, sa svoje strane, jedva čeka legitimizirati globalni status. Godine 2023. dobio je zagrljaj od saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana na sastanku arapskih čelnika u Saudijskoj Arabiji (zemlja koja je u početku podržavala neke sirijske pobunjenike), kojem je prisustvovao prvi put nakon više od desetljeća. Godinama govori Sirijcima koji su pobjegli da se sada sigurno mogu vratiti. Assad je 2016. rekao skupini ruskih novinara: “Potičemo svakog Sirijca da se vrati u Siriju”.
“Ne postoji nitko tko kaže: podići ćemo slušalicu da nazovemo Assada”, rekao je jedan dužnosnik EU-a. “Nitko se ne usuđuje to pokrenuti, ali to je skrivena sugestija nekih”. U srpnju je sedam zemalja EU-a (Austrija, Italija, Češka, Slovačka, Slovenija, Grčka, Hrvatska i Cipar) pozvalo visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku da preispita strategiju EU-a za Siriju. Cilj je, rekli su, bio poboljšati humanitarnu situaciju u Siriji, kao i pomoći u povratku migranata u određene regije u zemlji.
Nesložan EU blok po ovom pitanju
No, blok nije složan. Nizozemska nije spremna podržati planove o ponovnom pokretanju pregovora sa Sirijom jer se prema nizozemskoj domaćoj procjeni ne smatra sigurnom zemljom, rekao je njezin ministar vanjskih poslova Caspar Veldkamp.
Šef EU-a za vanjsku politiku odgovorio je šturo na pismo sedam zemalja EU-a. “Dobro je poznato i dokumentirano kako je sirijski režim funkcionirao desetljećima i uz izravnu potporu i Rusije i Irana”, napisao je Josep Borrell u pismu. “Unatoč tome, budite uvjereni da je EU uvijek bio spreman istražiti načine za bolju potporu sirijskom narodu i njegovim legitimnim težnjama”. Ali neki unutar EU-a nepokolebljivi su da je vrijeme da se, u najmanju ruku, započne rasprava, čak i ako je “prerano reći možemo li u dogovorima uspjeti”, rekao je jedan visoki diplomat EU-a.
“Assad je tamo i nema ga smisla prikazivati boljim nego što je, ali Europa je primila preko 1,2 milijuna sirijskih građana”, rekao je austrijski savezni ministar za europske i međunarodne poslove Alexander Schallenberg i dodao: “Naš prijedlog je otvorena procjena: gdje smo, kamo bismo trebali ići, jer ovako jednostavno ne postižemo rezultate koje bismo željeli postići”.
Krvavi rat koji je ušao u 14. godinu, a kraja mu se ne nazire. Tko je kriv za veliku tragediju
