Predaja govori da je nakon velikog nevremena, u zoru 13. srpnja 800, do obale pred Rovinjom doplutao mramorni sarkofag s tijelom svete Eufemije.
Mnogi Rovinjani pokušavali su uzalud volovima i konjima dovući sarkofag do crkve svetog Jurja. Tek je maleni dječak, po zagovoru svete Eufemije, sa svoje dvije dotad neupregnute kravice uspio dopremiti sarkofag na brežuljak. Zbog izuzetne dragocjenosti sarkofaga, odmah je sagrađena kapela uz crkvu svetog Jurja.
U njoj je bio sarkofag do 950, a tada je sagrađena veća crkva, posvećena svetoj Eufemiji i svetom Jurju. Dolazak sarkofaga u Rovinj bio je za njegove žitelje istinsko čudo, pa su svetu Eufemiju počeli štovati kao svoju zaštitnicu, do danas.
S 15 godina bačena lavovima
Za vrijeme Dioklecijanova progona kršćana, petnaestogodišnjoj Eufemiji naredili su da prinese žrtvu kipu poganskog boga Aresa, ali ona je to odbila.
Zatvorena je i mučena na sve moguće načine, osobito okrutno na kotaču. Ta njezina hrabrost i snaga hrabrila je druge kršćane i obratila mnoge pogane. Bačena je zatim lavovima koji su je usmrtili, ali joj nisu okusili tijela, na zaprepaštenje pogana u gledalištu.
Po svemu sudeći Eufemija je umrla 16. rujna 304. Pokopana je u Kalcedonu, a njezine relikvije su donesene 451. na glasoviti kalcedonski sabor.
Tijelo mučenice sačuvali su kalcedonski kršćani sve do 620, kada su grad osvojili Perzijanci. Sarkofag s tijelom svete Eufemije prenesen je tada u Carigrad i smješten u velebnu crkvu, koju je u njezinu čast podigao car Konstantin. Godine 800. na vlast su došli ikonoklasti (protivnici štovanja svetačkih slika i moći) pa su kršćani ponovo sklonili Eufemijine relikvije.
Fenomen neraspadnutih svetaca u Hrvatskoj godinama zapanjuje svijet, a mnogi kod nas ne znaju ništa o tome
