Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nedavno je donijela odluku o značajnom povećanju dnevnica za službena putovanja unutar države.
Umjesto dosadašnjih 25 KM, novi iznos naknade iznosi 45 KM, što predstavlja rast od 80 posto. Iako se na prvi pogled radi o tehničkoj izmjeni Uredbe, ova odluka otvara šire pitanje o prioritetima fiskalne politike i socijalnom kontekstu u kojem se donosi.
Dnevnica se isplaćuje za službena putovanja dulja od osam sati, a za putovanja dulja od 12 sati isplaćuje se puna dnevnica. Ako je osigurana prehrana, dnevnica se umanjuje za 30 posto.
Uredbu o naknadama troškova za službena putovanja u Federaciji BiH nisu dužni primjenjivati svi poslodavci, već se ona obvezno odnosi na subjekte javnog sektora, dok je za privatni sektor primjenjiva samo ako je propisana kolektivnim ugovorom ili internim aktima, a u suprotnom se putni troškovi uređuju ugovorima i pravilnicima poslodavca.
Uredba o Naknadama Troškova Za Službena Putovanja by Uredništvo hercegovina info
Ekonomski argumenti za povećanje
Činjenica je da je iznos od 25 KM, koji je godinama bio na snazi, s obzirom na poskupljenja postao prenizak. Uzimajući u obzir inflaciju i rast cijena prehrambenih usluga, taj iznos objektivno nije bio dovoljan za pokrivanje troškova obroka tijekom radnog dana na terenu. Sindikati i ekonomski analitičari slažu se da je korekcija bila nužna kako bi se naknada uskladila s realnim stanjem na tržištu.
Problematičan tajming
Međutim, ono što izaziva možda opravdanu kritiku javnosti nije sama visina dnevnice, već nesrazmjer u odnosu na ostatak ekonomije. Dok su dnevnice službenika porasle za 80 posto, minimalna plaća u Federaciji BiH zabilježila je tek simboličan rast. Takav kontrast stvara percepciju o postojanju dvije paralelne ekonomske stvarnosti – one unutar institucija vlasti i one u realnom sektoru.
Dodatni argument kritičarima daje i činjenica da je ovo povećanje uslijedilo neposredno nakon rasta osnovica za plaće u državnoj službi. Kada se na fiksno povećanje plaća od 500 do 600 KM dodaju i uvećane dnevnice, kumulativni trošak za proračun postaje značajan faktor.
Tko (ne) ostvaruje pravo?
Uredba precizno definira korisnike, obuhvaćajući sve od namještenika do najviših nositelja izvršne vlasti. Ipak, ona ne vrijedi univerzalno za cijeli javni sektor. Pravo na dnevnice imaju državni službenici i namještenici, rukovoditelji federalnih organa, savjetnici, ali i najviši nositelji izvršne vlasti, uključujući predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, premijera, zamjenike premijera i ministre.
Povećanje dnevnica na 45 KM može se smatrati ispravljanjem dugogodišnjeg podcjenjivanja troškova rada na terenu. Ipak, u društvu opterećenom niskim životnim standardom većine stanovništva, ovakvi potezi se ne mogu promatrati isključivo kroz administrativnu leću.
Bez adekvatnog rasta primanja u ostalim sektorima, povećanje naknada u državnom aparatu nužno će se tumačiti kao nedostatak senzibiliteta za opće društveno-ekonomske prilike.
Na pojedinačnoj razini razlika između stare i nove dnevnice iznosi 20 KM po danu. No, u sustavu s velikim brojem službenih putovanja, kumulativni učinak može biti značajan.
Primjerice, zaposlenik koji ostvari deset jednodnevnih službenih putovanja mjesečno ostvaruje 200 KM više nego ranije, odnosno 2.400 KM godišnje. Kada se to pomnoži s brojem korisnika, riječ je o značajnom dodatnom opterećenju proračuna, iako precizan iznos ovisi o broju i strukturi putnih naloga.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
